Nakon 1. srpnja iduće godine svi potrošači električne energije kupovat će struju na tržištu. Za kućanstva (oko 42 posto potrošnje) cijenu će još neko vrijeme određivati Vlada, ali ostali potrošači, njih 58 posto, morat će odabrati svojeg dobavljača, a s njim i njegovu cijenu. Ne učine li to predviđenom roku, plaćat će odmah višu tarifu, za tzv. cijenu uravnoteženja. To je, ipak, manje bitna stvar, jer se pretpostavlja da će potrošači biti dovoljno informirani i do zadanih rokova odabrati svojeg dobavljača.

Činjenica da će u dogledno vrijeme postojati tržište dobavljača električne energije nije nužno dobra vijest za potrošače, osobito za mala i srednja poduzeća. Kako sada stvari stoje, bit će dobro ako cijene ostanu na samo malo većim razinama nego što su sada. No tržište je, prije ili kasnije, moralo doći. Na prostoru EU teško je ostati izoliran otok. Hrvatski potrošači dosad su uživali jeftiniju struju nego što je prosjek Europske unije i na više cijene će se morati naviknuti i prilagoditi poslovanje. Neće biti jednostavno, ali na tom će se, valjda, prepoznati i junaci. Za Hrvatsku elektroprivredu bi dolazak tržišta trebao donijeti olakšanje u poslovanju. Čelni ljudi HEP-a kažu da su već davno na tržištu što se tiče ulaznih troškova, ali im nedostaje tržišna komponenta prihoda. HEP će nastojati iskoristiti sadašnju situaciju u kojoj ipak proizvodi struju po nešto nižim cijenama nego što su na europskom tržištu pa s pravom očekuje da će biti prvi izbor kad se bude birao dobavljač. Kasnije, nadaju se, bit će kao i s bankovnim računom: kad ga jednom otvoriš u nekoj banci, mora se pojaviti vrlo valjan razlog da prijeđeš kod drugog bankara. A u skladu s tržištem cijena, Vlada bi HEP trebala što prije prepustiti tržištu i u pogledu vlasništva.