Nakon dugog niza godina konačno se i to dogodilo. Proizvođačima industrijske konoplje olakšan je uzgoj i sada mogu koristiti cijelu biljku za proizvodnju niza proizvoda, što se ograničavalo iz nepoznatih i potpuno iracionalnih, samo nama znanih hrvatskih razloga.  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga stupio je na snagu 25. travnja čime je poljoprivrednicima pojednostavljen i olakšan uzgoj industrijske konoplje.

Sada je moguće koristiti cijelu biljku u industrijske svrhe u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva, izvijestili su iz resornog ministarstva. Izmjenama Zakona uveden je pojam industrijska konoplja pod kojim se podrazumijeva podvrsta konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 % i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi EU i nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.

Uzgoj je tako pojednostavljen ukidanjem sustava prethodnog odobravanja uzgoja konoplje. Umjesto toga uspostavljena je Evidencija proizvođača industrijske konoplje koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. Pravne i fizičke osobe koje uzgajaju konoplju dužne su se prije početka proizvodnje (sjetve) upisati u Evidenciju i u roku od 15 dana od dana nastanka promjene dostaviti Ministarstvu poljoprivrede promjene svih činjenica i podataka koji se vode u Evidenciji. 

Na traženje proizvođača krenulo se u izmjene Zakona kako bi im se omogućilo da industrijsku konoplju, koja je visoko dohodovna kultura, uzgajaju i koriste na način kao što to rade svi europski poljoprivrednici. U Hrvatskoj je 80-tak proizvođača koji konoplju uzgajaju na oko 1000 hektara, a od nje se proizvodi cijeli niz proizvoda od prehrambenih do kozmetičkih, a u mnogim segmentima zamjenjuje skuplje i ekološki neprihvatljive sirovine.

Neravnopravan položaj
Industrijska konoplja biljka je koja ima široki spektar primjene i može se koristi u prehrambene, poljoprivredne, medicinske, farmaceutske, kozmetičke, veterinarske, građevinske, tekstilne, energetske i druge svrhe. Ograničenja koja su ranije postojala i koja su dopuštala da se konoplja smije koristiti samo u za proizvodnju hrane i hrane za životinje, domaće poljoprivredne proizvođače stavljala su u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače u Europskoj uniji. Diljem svijeta, a naročito u Americi, prerada i uzgajanje industrijske konoplje nekada je bio jedan od najunosnijih poslova u agraru. Konoplja se i u Jugoslaviji masovno uzgajala, pa je ovom biljkom nekad u bivšoj državi bilo prekriveno 50.000 hektara.

Bez pesticida i herbicida 
Prije 15 godina konoplja se polako počinje vraćati na tržište Europe, a u posljednjih godinu dana i Amerike, u kojoj u ovom trenutku samo četiri države u SAD zabranjuju uzgoj industrijsku konoplju. Uzgajanje industrijske konoplje ne zahtijeva korištenje pesticida i herbicida, to je ekološka biljka –  biljka budućnosti. Ne prska se, ne napadaju je insekti, tako da namirnice i bilo koji predmet koji se pravi od nje ne sadrži baš nikakve štetne tvari. Konoplja pored svega toga čisti zemljište od onečišćenja. Zato su i u Černobilu posijali velike površine konopljom jer čisti zemljište koje je bilo izloženo radioaktivnom zračenju. Isto tako, u okolici rudnika, gdje se skladišti ruda, čisti zemlju od teških metala.

Od stabljike se dobivaju vlakna, a od njih se prave tkanine, papir, blokovi za izgradnju kuća, obloge za izolaciju itd. Od sjemena se dobiva ulje, a od prerade ulja mnoštvo kozmetičkih proizvoda. Ulje industrijske konoplje djelotvorno je za autoimune bolesti, a sjeme industrijske konoplje je izuzetno bogato proteinima koji u sebi sadrže sve esencijalne masne kiseline.

I dok se kod nas na dnevni red tek sad uspjela probiti upotreba cijele biljke za industrijsku konoplju, brojne zemlje već uveliko grabe profit od medicinskog kanabisa koji je postao hit u mnogim zemljama, među kojima predvodi Kanada. Kod nas su se pojavile naznake da bi i proizvodnja ove vrste konoplje, koja se koristi za liječenje niza bolesti, mogla biti legalizirana, ali na vrlo ograničen način i s brojnim preprekama. A prihodi od prodaje kanabisa u Europi nadmašili su očekivanja financijskih stručnjaka, prenio je nedavno Bloomberg.

Tržište za medicinski kanabis i ostale proizvode na bazi kanabisa usredotočeno je na SAD i Kanadu, no čini se da Europljani također pokazuju zanimanje za njegovu upotrebu. Prema podacima tvrtke Canaccord Genuity, koja se bavi financijskim uslugama i investicijama, tržište proizvoda na bazi kanabidiola, ekstrakta kanabisa, u Europi se procjenjuje na vrijednost od najmanje 750 milijuna eura u 2018. godini. Najveći promet ostvarile su Nizozemska, Njemačka i Danska.

Korist od legalizacije
U Hrvatskoj je od 2015. godine medicinski kanabis također legalno dostupan, može ga se nabaviti u ljekarnama pod strogo kontroliranim uvjetima, i po paprenoj cijeni od 900 do 2500 kuna. Nije poznato koliko je vrijedno tržište legalnog kanabisa u Hrvatskoj, ali zbog restriktivnih zakona o uzgoju i proizvodnji kanabisa svrstavamo se uz bok drugim tranzicijskim državama EU. Sve više zemalja Unije razvija to očigledno vrijedno tržište putem promjena zakona ili veće tolerancije rekreativne upotrebe, primjerice u Češkoj i Portugalu kažnjavaju se samo kriminalne organizacije na crnom tržištu. U rujnu prošle godine tvrtka Euromonitor International predvidila je da će do 2020. godine prodaja kanabisa na legalnom američkom tržištu dosegnuti 16 milijardi dolara na godišnjoj razini, a smatraju da bi kroz 15 godina globalno tržište moglo imati vrijednost od 200 milijardi dolara. Pa je pitanje zašto ne bi ubrzali procedure za legalizaciju i ove proizvodnje i ugrabili dio tržišnog kolača?