Darko Bičak

Darko Bičak

Vožnja električnim automobilima jeftina je samo u promotivnom razdoblju

Pitanje infrastrukture Kada bi u Hrvatskoj samo jedan posto osobnih automobila bilo na električni pogon, njih barem 10.000, u elektroenergetsku mrežu te nove energetske kapacitete za proizvodnju struje trebalo bi uložiti milijarde eura, a za to je potrebno i vrijeme koje se mjeri godinama.

Iako električni automobili krstare po svjetskim cestama već 10-ak godina, za većinu vozača, kako globalno tako i u Hrvatskoj, uglavnom su i dalje egzotika. Iako na prvi pogled izgleda da se radi o nečem savršenom, svojevrsnom perpetuumu mobile, što će nam omogućiti da se besplatno vozimo umjesto da trošimo stotine kuna ili eura mjesečno na naftu i benzin, cijena od 30-ak tisuća eura pa naviše je uglavnom prepreka za većinu građana da se uopće dublje informira o ovoj tehnologiji.

Dijelu vozača ne sviđa se ni relativno skromna automija e-automobila koja još uvijek rijetko prelazi 200 km. Ima zemalja, posebice u Europi, koje su odmakle jako daleko po pitanju korištenja e-automobila, a na tragu nastojanja EU da poveća njihov udio u europskom voznom parku izdašnim bespovratnim subvencijama, i u Hrvatskoj se njihov broj popeo na nekih 500-injak, uz još duplo toliko električnih bicikala i motocikala. No, Norveška, iako nije u EU, jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte i plina, u konačnici i struje, odlučila je do 2025. u potpunosti dokinuti mogućnost registracije vozila na fosilna goriva te prijeći na ona električna.

Europska iskustva

Već danas se norveškim cestama kotrlja oko 300 tisuća električnih vozila, od čega njih 100-injak tisuća u nekom obliku hibrida. Norveška je poticala, i još uvijek potiče, svoje građane na kupnju e-automobile poticajima poput oslobađanja od plaćanja PDV-a na kupnju automobila, besplatnom strujom za njihovo punjenje, oslobođenjem od plaćanja autocesta i gradskih cestarina, neplaćanjem parkinga, besplatnom prvom registracija i sl. No, već sada su se pojavile inicijative za dokidanje ovih benefita jer je koncentracija e-automobila u gradovima postala prevelika te su počeli izazivati infrastrukturne probleme kao i oni na fosilna goriva. Brojke i postoci električnih automobila u Hrvatskoj, ali i većini ostalih zemalja Europske unije zanemarivi su u odnosu na Norvešku. No, nije problem samo cijena tih automobila, nego infrastruktura. Naime, da bi električni automobil vozio on svejedno treba gorivo, električnu energiju koju mora negdje napuniti. Čak i u Norveškoj, koja trenutno ima oko 12 tisuća punionica za električne automobile, a do 2025. ih planira još 8000, vozači, posebice u gradovima, imaju velike probleme kako bi napunili svoje limene ljubimce “gorivom”.

U Hrvatskoj imamo oko 200 javnih punionica za e-automobila, a upravo ih je proteklog tjedna otvoreno 16 novih na Ininim crpkama uzduž hrvatskih autocesta, a u suradnji Ine i HEP-a. Iako bi nekom neupućenom moglo zvučati kao suvišno pitanje o broju punionica, jer ako je za oko 1,5 milijuna registriranih automobila u Hrvatskoj sasvim dostatno oko 850 benzinskih crpki koliko ih ima, koji problem bi bio da postojećih 200-injak opskrbljuje desetke tisuće e-automobila? No, problem je u tehnologiji. I dok prosječan automobil na ulijevanje goriva u svoj rezervoar, koje je netko prije pohranio u tankove na samoj benzinskoj crpki, potroši par minuta, punjenje e-automobila traje satima, a može potrajati i danima. Uz to, ta energija nije pohranjena na punionici nego se u pravilu povlači iz elektro-energetske mreže koja je optimizirana bez takvih velikih potrošača.

Nemamo dosta struje

Tu dolazimo do problema. Standardna brza punionica za električne automobile ima snagu 50 kW, a one za Teslu 150 kW s tendencijom prelaska na 250 kW, dok autobusi i kamioni trebaju i više od 350 kW. S druge strane, snaga struje za prosječnu obiteljsku kuću/stan je 4,6 kW, a objektivno se troši upola te snage. Dakle, za punjenje jednog Tesle potrebna je snaga jednaka onoj za velike stambene zgrade u Novom Zagrebu sa stotinjak stanova ili ukupne potrošnje prosječnog sela - naravno, može se električni automobil puniti i na kućnoj mreži na 4,6 ili 12 kW (u slučaju trofazne struje), no onda njegovo punjenje ne traje dva sata nego više desetaka sati.

Jasno je što bi istovremeno punjenje “simboličnih” tisuću osobnih automobila i stotinjak autobusa u Zagrebu napravilo od elektro-energetske mreže - potpuni kaos i slom sustava. U ostatku Hrvatske, posebice na autocestama prema moru ili istoku gdje su i postojeće elektro-energetske mreže upitno stabilne, takvo je punjenje zapravo i nezamislivo još dugo vremena.

Pitanje je gdje ćemo proizvesti, nabaviti, u konačnici kupiti tu dodatnu struju i po kojoj cijeni. S obzirom na to, jasno je da u novu električnu mrežu, a i same kapacitete proizvodnje i isporuke električne energije, netko mora investirati ozbiljan novac, koji se samo na razini Hrvatske mjeri u milijardama eura. Naravno, tu je i vrijeme jer se takav veliki infrastrukturni zahvat ne može napraviti preko noći. Naravno, nitko racionalan nije ni mogao očekivati da će gorivo za njihove e-automobile biti zauvijek besplatno, ili barem kroz neko duže vrijeme, jer će se to prije ili poslije morati početi plaćati. Iako za sad naplate uglavnom nema, a i tamo gdje postoji ona je simbolična, neke analize pokazuju da bi “tankiranje” e-automobila moglo postati i skuplje od onog benzinskog ili dizela.

Komentari (3)
  • jeff
    jeff 15:52 7.8.2019.

    matematika je jedina istina i davno je izračunato da kada država ne bi parazitirala na cijeni goriva, onda je vožnja s vozilima sa motorom na unutarnje sagorijevanje komercijalnija nego sa hibridnim ili potpuno el. vozilima međutim, ekologija je druga prića ali opet el. vozila nisu bitno ekološkija od vozila sa motorima sa unut.sag. da bi opravdla prelazak na ista

    stoga, smatram da je sve ovo oko el vozila mlačenje prazne slame radi nečijeg profita te prolongiranje onog jedinog učinkovitog riješenja a to je bitno smanjenje mase osobnih vozila i ulaganje u razvoj i modernizaciju javnog gradskog i međugradskog prijevoza

  • avax10
    avax10 14:56 7.8.2019.

    Nedavno je bio dobar članak-analiza da kad bi sva osobna vozila u EU prešla s benzina i dizela na struju, količina zagađenja tj. CO2 u EU smanjila bi se za svega 0,5%! Također je apostrofirano da kad se pogleda u cjelini tj. proivodnja te kasnije zbrinjavanje tih vozila na struju, ta “eko” vozila na struju zagađuju skoro +50% više od prosječnog automobila (proizvodnja+ korištenje+zbrinjavanje nakon prestanka uporabe).

  • tomislav10
    tomislav10 14:49 7.8.2019.

    E to ja govorim već duže vrijeme… osim baterija, Li-Ion, koje su u stvari baterije kakve se koriste i u mobitelima, a koje su malog kapaciteta, skupe, glomazne, teške, sporo se pune, postoji i problem punionica i uklapanje istih u elektroenergetsku mrežu Hrvatske.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!