Premijerka Jadranka Kosor nakon sastanka s ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem poručila je kako je odzvonilo postojećim sudskim taksama u trgovačkim predmetima. Najavila je krupan administrativni zahvat u visinu sudskih taksi koji strankama otežava pristup trgovačkom sudstvu.

Logika je sljedeća: gospodarski subjekti koji se tuže na naplatu platit će više pristojbe, ali će taj trošak prevaliti na protivnu stranu ako ona izgubi spor. Mehanizam bi trebao natjerati stranke da smanje apetite obijesnog parničenja. Na to bi ih Vlada motivirala višom pristojbom pa bi se umjesto sudske adrese neplatiše okrenuli prema bankama kako bi iz kredita platili dugove. To postaje financijski isplativiji pristup jer odgađanje plaćanja uz pomoć parničenja doista može postati neekonomičan potez u uvjetima visokih sudskih taksi, ali uz jedno “ako”. Samo ako se skrati vrijeme pravomoćnog presuđenja i ako ovrha postane učinkovita kao u zemljama anglosaksonskog prava. Primjerice, Velika Britanija čuva tradiciju skupog pristupa sudstvu, ali tamo je sudstvo efikasno i kvalitetno, a pravo je brend zbog kojeg ga ugovaraju u čak 70 posto međunarodnih trgovačkih ugovora. U Hrvatskoj se podizanje cijena pristojbi neće tretirati kao popularna mjera ako će se i dalje po deset godina čekati da spor pravomoćno završi. To je najefikasnija mjera za obranu domaćeg sudstva od inflacije parnica koja pak zbog krize i neplaćanja doslovno prijeti zatrpavanjem trgovačkih sudova. Ali može biti kontraproduktivna ako je izolirana od ostalih mjera planiranih za ubrzavanje trgovačkog sudovanja. O potrebnoj konzistentnosti u provedbi pravosudnog programa premijerka se nije izjasnila, a pitanje je zašto.