EN DE

Vjetar će zaposliti mnogo škverova

Autor: Poslovni.hr
17. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

U Europskoj uniji do 2040. na moru će se instalirati više od 30.000 vjetroelektrana. Posla za brodogradilišta, među kojima je i naš Brodosplit, bit će dovoljno

U 27 članica Europske unije snaga vjetra još nije najbolje iskorištena, no naziru se pomaci. Potvrđuju to statistički podaci za 2011., u kojoj su instalirane vjetroelektrane ukupne snage 9,616 MW ili oko 9,6 GW, vrijedne 12,6 milijardi eura, što je u snazi otprilike isto kao godinu ranije, kad su instalirane vjetroelektrane ukupne snage 9,648 MW. Riječ je o snazi koja sudjeluje s više od petine u ukupnoj snazi instaliranih postrojenja za proizvodnju električne energije u 2011. godini u EU. Raduje to što u 2011. više od dvije trećine (71,3%) instalirane snage čini ona iz obnovljivih izvora energije. Lani je u Europskoj uniji instalirano postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora više nego ikad prije. Postrojenja sunčane energije zauzela su u ukupnoj snazi instaliranih postrojenja za proizvodnju električne energije 46,7 posto, plin 21,6 posto, vjetar 21,4 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Izvan trenda
Hrvatska, međutim, ne slijedi navedene trendove. Dok su 2010. godine u Hrvatskoj instalirane vjetroelektrane ukupne snage 61 MW, u 2011. ta je instalirana snaga smanjena za čak 19 MW. To znači da je krajem 2010. godine Hrvatska imala vjetroelektrane ukupne snage 89 MW (u EU 84,650 MW, tj. u Hrvatskoj 0,11% u odnosu na EU), a potkraj 2011. godine 131 MW (u EU 93,957 MW, tj. u Hrvatskoj 0,14% u odnosu na EU). U Češkoj, Finskoj, Latviji, Luksemburgu, Malti, Slovačkoj i Sloveniji prošle godine nije instaliran nijedan megavat ili je pak instalirana zanemariva snaga vjetroelektrana izražena u megavatima, a od Litve smo instalirali 163 posto više, od Mađarske 24 posto više i od Estonije 20 posto više megavata. Estonci, Finci, Česi i Mađari imaju veću ukupnu snagu instaliranih vjetroelektrana od Hrvata. A kad su posrijedi druge članice Europske unije, situacija je zaista poražavajuća jer je Njemačka u 2011. instalirala vjetroelektrane ukupne snage 2,086 MW, Velika Britanija 1,293 MW, Španjolska 1,050 MW… Od manjih članica Europske unije, Cipar je instalirao vjetroelektrane ukupne snage 24% MW više od Hrvatske, Austrija 74% više, Bugarska 167% više, Danska triput više, Belgija četiri puta više, Irska četiri i pol puta više, Grčka šest i pol puta više… U Hrvatskoj je instalirana ukupna snaga vjetroelektrana (131 MW) veća nego u Sloveniji, Malti, Slovačkoj (3 MW), Latviji (31 MW) i Luksemburgu (44 MW).

U 27 članica Europske unije snaga vjetra još nije najbolje iskorištena, no naziru se pomaci. Potvrđuju to statistički podaci za 2011., u kojoj su instalirane vjetroelektrane ukupne snage 9,616 MW ili oko 9,6 GW, vrijedne 12,6 milijardi eura, što je u snazi otprilike isto kao godinu ranije, kad su instalirane vjetroelektrane ukupne snage 9,648 MW. Riječ je o snazi koja sudjeluje s više od petine u ukupnoj snazi instaliranih postrojenja za proizvodnju električne energije u 2011. godini u EU. Raduje to što u 2011. više od dvije trećine (71,3%) instalirane snage čini ona iz obnovljivih izvora energije. Lani je u Europskoj uniji instalirano postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora više nego ikad prije. Postrojenja sunčane energije zauzela su u ukupnoj snazi instaliranih postrojenja za proizvodnju električne energije 46,7 posto, plin 21,6 posto, vjetar 21,4 posto.

Izvan trenda
Hrvatska, međutim, ne slijedi navedene trendove. Dok su 2010. godine u Hrvatskoj instalirane vjetroelektrane ukupne snage 61 MW, u 2011. ta je instalirana snaga smanjena za čak 19 MW. To znači da je krajem 2010. godine Hrvatska imala vjetroelektrane ukupne snage 89 MW (u EU 84,650 MW, tj. u Hrvatskoj 0,11% u odnosu na EU), a potkraj 2011. godine 131 MW (u EU 93,957 MW, tj. u Hrvatskoj 0,14% u odnosu na EU). U Češkoj, Finskoj, Latviji, Luksemburgu, Malti, Slovačkoj i Sloveniji prošle godine nije instaliran nijedan megavat ili je pak instalirana zanemariva snaga vjetroelektrana izražena u megavatima, a od Litve smo instalirali 163 posto više, od Mađarske 24 posto više i od Estonije 20 posto više megavata. Estonci, Finci, Česi i Mađari imaju veću ukupnu snagu instaliranih vjetroelektrana od Hrvata. A kad su posrijedi druge članice Europske unije, situacija je zaista poražavajuća jer je Njemačka u 2011. instalirala vjetroelektrane ukupne snage 2,086 MW, Velika Britanija 1,293 MW, Španjolska 1,050 MW… Od manjih članica Europske unije, Cipar je instalirao vjetroelektrane ukupne snage 24% MW više od Hrvatske, Austrija 74% više, Bugarska 167% više, Danska triput više, Belgija četiri puta više, Irska četiri i pol puta više, Grčka šest i pol puta više… U Hrvatskoj je instalirana ukupna snaga vjetroelektrana (131 MW) veća nego u Sloveniji, Malti, Slovačkoj (3 MW), Latviji (31 MW) i Luksemburgu (44 MW).

Skupo instaliranje
U ovom kontekstu treba spomenuti i činjenicu da su članice Europske unije instalirale na moru prema snazi samo devet posto ukupne snage instaliranih vjetroelektrana u prošloj godini. To znači da je na moru do kraja 2011. bilo ukupno prema snazi instalirano samo četiri posto vjetroelektrana vrijednih 2,4 milijarde eura (19% ukupne vrijednosti instaliranih vjetroelektrana), a čak 96 posto na kopnu vrijednih 10,2 milijarde eura (81% ukupne vrijednosti instaliranih vjetroelektrana). To potvrđuje da je instalacija vjetroelektrana na moru znatno skuplja nego na kopnu. Za MW instalirane snage vjetroelektrana na moru u 2011. utrošeno je 2,77 milijuna eura, a za jedan MW na kopnu 1,17 milijuna eura. Održavanje vjetroelektrana na moru teže je nego na kopnu. Zbog valova, primjerice, brodovi po uzburkanom moru ne mogu uvijek pristati pored vjetoelektrana. Zbog toga se vjetroelektrane na moru nastoje instalirati u vjetrovitom području, gdje valovi ne mogu doći toliko do izražaja kao na otvorenome moru. Na temelju ovih činjenica moramo se upitati zašto se instaliraju vjetroelektrane na moru kad je instalacija znatno skuplja od one na kopnu iako je lakše brodom stići do pozicije instaliranja na moru nego kopnenim putem negdje na vrh brda. Odgovor je jasan: vjetrovi na moru pušu i do 40 posto češće nego na kopnu. To je činjenica koju žele iskoristiti svi koji imaju more. Stoga se ne treba čuditi što farme vjetroelektrana niču diljem svijeta uz obale. Pomorce zbunjuje njihova pojava, pa moraju pažljivo pratiti oglase za pomorce i pomorske publikacije koje izvješćuju gdje se instalira ili je već instalirana vjetroelektrana na moru kako ne bi došlo do nezgode. Pri određivanju pozicije instalacije vjetroelektrana na moru vodi se računa o sigurnosti plovidbe.

Deset najvećih
U svjetskim razmjerima, među deset najvećih proizvođača električne energije pomoću vjetroelektrana čak je šest članica Europske unije, a u postotku redoslijed je prvih deset u svijetu sljedeći: Kina (26,3%), SAD (19,7%), Njemačka (12,2%), Španjolska (9,1%), Indija (6,7%), Francuska (2,9%), Italija (2.8%), Velika Britanija (2,7%), Kanada (2,2%) i Portugal (1,7%). Koliko će pomorstvo profitirati instaliranjem vjetroelektrana na moru, govori i podatak da će iz njemačkih luka do 2030. isploviti brodovi sa 22,5 milijuna tona materijala potrebnoga za instalaciju vjetroelektrana na moru. Do 2040. vjerojatno će se u Europskoj uniji na moru instalirati više od 30.000 vjetroelektrana. Posla za brodogradilišta bit će dovoljno. I brodogradilište u Splitu (Brodosplit) moglo bi dobar dio svoje proizvodnje usmjeriti u konstrukcije potrebne za instalaciju vjetroelektrana na moru, a i na kopnu. Da bi Brodosplit mogao biti uspješan i na međunarodnom planu u pogledu vjetroelektrana, Vlada bi morala krenuti u ostvarenje vizije obnovljivih energija. Prilika koja se pruža DIV-u, novom vlasniku splitskoga škvera, neće vječno trajati i Vlada mora poduzeti sve da se proizvodnja u smjeru vjetra pokrene što prije.

Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak je za pomorstvo, autor je knjige ‘Practical Ship Stability’ i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima.

Autor: Poslovni.hr
17. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Vec sam pisao o ovakvim nonsensima u vezi skverova i energetike. Iz svog iskustva (pricao sa svim skverovima u vezi gradnje komponenata za moje vjetroparkove) Hr skverovi:
– ne mogu konkurirati u proizvodnji celicnih konstrukcija Slovackim zeljezarama (cak i uz troskove prevoza i instalacije)
– ne proizvode nista od kompozitnih materijala (lopatice turbine)
Dakle, Hr skverovi nemaju sto raditi za vjetroparkove ako je nabava komponenti po trzisnim uvijetima a to je slucaj…. ni HEP vise ne smije protezirati domacu proizvodnju (sto je bilo moguce prije 20tak godina).

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close