Veliki tankeri uzalud čekaju ukrcaj nafte

Autor: Poslovni.hr , 24. listopad 2011. u 22:00

Početkom listopada u Perzijskom zaljevu bilo je više od sto velikih tankera spremnih za prijevoz, no zbog smanjene potražnje manje od pola će doista ukrcati naftu

Da bi tankerski brodari smanjili troškove poslovanja, neki od njih zahtijevaju od zapovjednika tankera, prije svega onih vrlo velikih tankera za prijevoz sirove nafte, da plove smanjenom brzinom. Zbog toga se prosječno putovanje (vrijeme od isplovljenja iz ukrcajne luke do uplovljena u iskrcajnu luku, uključujući i vrijeme čekanja na ulaz u iskrcajnu luku), između Bliskog istoka i jugoistočne Azije produžilo za dan i pol i sad iznosi oko 15 dana, a do Dalekog istoka prosječno putovanje se produžilo za dva dana te sada iznosi oko 23 dana.

Ugrožena sigurnost plovidbe
Između Perzijskog zaljeva i Meksičkog zaljeva prosječno putovanje tankerom poraslo je za više od šest dana i sad iznosi oko 45 dana. Sirova nafta ukrcana u Egiptu (koja je naftovodom stigla iz Crvenog mora), u SAD stiže za oko 39 dana, što je za oko četiri dana duže u odnosu na 2008. Između zapadne Afrike za Meksički zaljev tankeri danas u prosjeku plove više od 23 dana, što je za oko tri dana duže. Putovanje između zapadne Afrike i Japana danas u prosjeku traje više od 34 dana, što je duže za oko pet dana. Ova sporija plovidba tankerskim brodarima smanjila je gubitak u poslovanju zbog uglavnom niskih vozarina, a s druge strane donekle rasteretila ionako prezasićeno tržište tankerima.Prije nekoliko godina predstavnici naftnih kompanija i naručitelja prijevoza nafte hvatali su se za kosu zbog visokih vozarina, a brodari trljali ruke, no danas je situacija potpuno obrnuta. Brodarima ne preostaje puno izbora u trenucima kad im vozarine ne omogućavaju pozitivno poslovanje. Oni se broda neće lako odreći, ali održavanja broda i skupe posade hoće, a posljedice se osjećaju u sigurnosti plovidbe. Stoga nesreće nisu više slučajne jer ne postoji takav stručnjak koji bi mogao održavati brod sigurnim bez financijske i materijalne podrške s kopna, tj. brodara ili onoga tko upravlja brodom. Oni koji su barem petnaestak godina neprekidno u brodarstvu znaju kako tržište funkcionira i da brodari primjenjuju gotovo redovito istu tehniku glede smanjivanja troškova poslovanja. Tako nijedan pomorac iz bilo koje zemlje ne može reći da ima siguran posao, u čemu se može prepoznati nesigurnost pomorske profesije.Za sada ne postoji velika potražnja za naftom, a na raspolaganju je kapacitet tankera veći od potražnje nafte, pa naručitelji prijevoza mogu što hoće, na opću radost naftnih kompanija. Kad bi brodari bili jedinstveni, mogli bi znatno utjecati na formiranje vozarina. Neki brodari ne žele zaposliti tanker zbog niske vozarine, no uvijek postoji netko tko će prihvatiti tako nisku vozarinu. Odlazak brodova na sidrište bez zarade i čekanje povoljnijih vremena za zapošljavanje tankera jest jedna od opcija koja ostaje brodarima. Ipak oni znaju da će u slučaju iznenadnog porasta vozarina poslove prije dobiti oni tankeri koji redovito plove od onih koji su dugo na sidrištu.

Voze i s gubitkom
No postoji i svijetla strana, pa je tako vozarina za prijevoz 130.000 tona sirove nafte iz zapadne Afrike na istočnu obalu SAD-a početkom listopada ove godine iznosila više od 28.000 dolara, a samo tjedan dana prije petnaestak tisuća dolara manje. Ipak, situacija na tankerskom tržištu nije povoljna, a za sljedeću godinu vozarine na slobodnom tržištu bit će za 15.000 dolara niže od onih koje su bile očekivane, pa će tako prosječna vozarina na slobodnom tržištu za prijevoz sirove nafte velikim tankerima iznositi samo 20.000 dolara, kao posljedica očekivane smanjene proizvodnje nafte članica OPEC-a, prije svega Saudijske Arabije. To je znatno bolje od, primjerice, 5000 dolara na dan za tanker od 300.000 tona na relaciji Perzijski zaljev – Daleki istok, što potvrđuje činjenicu da uvijek ima brodara na slobodnom tržištu koji će prihvatiti vozarine koje proizvode značajni gubitak u poslovanju. Trenutno plovi oko 570 vrlo velikih tankera za prijevoz sirove nafte (144 su naručena, tj. četvrtina postojeće flote) i 440 suezmax tankera (125 naručeno, tj. više od četvrtine postojeće flote).

Utjecaj vremena
I predviđanja za vozarine za sljedeću godinu za suezmax i aframax tankere lošija su nego prije. Za suezmax bit će 9000 dolara niža i iznosit će 18.000 dolara, a za aframax će biti 7000 niža od prije predviđenih i iznosit će 13.000 dolara. Brodari smatraju da su to samo predviđanja i stoga se i dalje nadaju boljim vremenima. Da nije sve tako crno zna se pobrinuti i priroda koja vremenskim nepogodama pomaže nekim brodarima, kao u slučaju ruske nafte ukrcane u Crnom moru. Poznato je da tankeri moraju proći Bospor, a vremenski uvjeti mogu usporiti prolaz te su stoga brodovi prisiljeni čekati povoljniju prognozu koja će im omogućiti siguran prolaz Bosporom. Naime, početkom listopada ove godine magla je onemogućila prolaz tankerima pa su neki čekali dozvolu za prolaz ispred Bospora u Crnome moru. Zbog toga su vozarine na sveopću radost brodara u nekoliko dana porasle sa 11.000 na 36.000 dolara. Dok su tijekom rujna brodari s aframax tankerima s naftom iz Crnog mora poslovali uglavnom s gubitkom, krajem rujna, a početkom listopada zbog magle, osmjehnula im se sreća. Trenutni prosječni dnevni operativni troškovi održavanja aframax tankera kreću se oko 8400 dolara. Brodari koji iznajme brod nekom od naručitelja prijevoza na duži period ne mogu se nadati velikim zaradama u slučaju oporavka tržišta, no mogu mirnije spavati, jer i sa 29.000 dolara dnevne vozarine na rok od tri godine za novi tanker od 310000 tona nosivosti treba biti zadovoljan. Treba znati da je vozarina te vrste prije godinu dana bila 39.000 dolara, a početkom ove godine 35.000 te su stoga sretni oni brodari koji su iznajmili tankere prije godinu dana. Koliko je ozbiljna situacija glede vrlo velikih tankera za prijevoz sirove nafte svjedoči podatak da ih je početkom listopada ove godine u području Perzijskog zaljeva bilo više od sto spremnih ukrcati naftu tijekom sljedećih mjesec dana, a da će manje od pola njih imati tu sreću i ukrcati je.

Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige ‘Practical Ship Stability’ i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima

Komentirajte prvi

New Report

Close