Uspjeh Alibabe potaknut će nova uvrštenja na burzama

Autor: Milan Senjanović , 28. rujan 2014. u 22:00

Velika količina novca u opticaju, niske, a ponegdje čak i negativne kamatne stope, te niski prinosi na dužničke papire još će neko vrijeme, po svemu sudeći, biti vjetar u leđa dioničkim tržištima.

Krajem proteklog tjedna, oči svih investitora na globalnim burzama bile su uperene prema Njujurškoj burzi i dugo očekivanom početku trgovanja s dionicom Alibabe, kineske kompanije za trgovinu putem interneta. Cijena dionice je zbog izrazito velikog interesa u inicijalnoj javnoj ponudi na koncu postavljena iznad prvotno predviđenog raspona od 60 do 66 dolara, te je iznosila 68 dolara, čime je prikupljeno nešto više od 25 milijardi dolara. 

Očekivani porast cijene
Time je ova javna ponuda postala najveća u povijesti, pretekavši po volumenu dosadašnjeg rekordera Agricultural Bank of China. Prvi dan trgovanja donio je očekivani rast cijene, i to na gotovo 94 dolara, što predstavlja rast od 38%,a trenutno se dionicom trguje na razini od otprilike 90 dolara, uz ipak dosta manji promet nego što je bio slučaj prvog dana.

Nisu kao Facebook 
Trenutna vrijednost cijele kompanije iznosi oko 230 milijardi dolara, što je čini vrednijom od Amazona i eBay-a zajedno. Izlaskom Alibabe na burzu već je premašen ukupni prošlogodišnji volumen inicijalnih javnih ponuda na američkom tržištu kapitala. Naime, protekle godine je putem IPO-a u SAD-u prikupljeno 62 milijarde dolara, dok od početka ove godine taj iznos prelazi 69 milijardi dolara. Rekord još uvijek drži 2000. godina, kada je internetski balon na tržištu bio zaslužan za čak 105 milijardi dolara prikupljenim putem izlistavanja na tržištu kapitala. Među manjim brojem sudionika na tržištu je postojala bojazan da bi inicijalna javna ponuda Alibabinih dionica mogla doživjeti sudbinu Facebookovog izlaska na burzu, kada je došlo do pada cijene prvog dana trgovanja.

Ipak, kao što vidimo, dosadašnji razvoj trgovanja ide na ruku dioničarima Alibabe, a uspjeh ove inicijalne javne ponude i pozitivan sentiment na globalnim tržištima kapitala će nedvojbeno motivirati i brojne druge kompanije da na ovaj način prikupe kapital za daljnji razvoj. Velika količina novca u opticaju, niske, a ponegdje čak i negativne kamatne stope, te niski prinosi na dužničke papire će još neko vrijeme po svemu sudeći biti vjetar u leđa dioničkim tržištima gdje će investitori tražiti veći povrat na uložena sredstva.Prema nekim procjenama, trenutno je u pripremi otprilike stotinu inicijalnih javnih ponuda na američkom tržištu kapitala. Većina njih još uvijek naravno nema određenu cijenu, kao ni točan datum izdanja, tako da će dio njih najvjerojatnije biti obavljen u narednoj godini.

Nakon Alibabinog izlaska na burzu, svjedočili smo i inicijalnoj javnoj ponudi Citizens Financials Groupa, podružnice britanske banke Royal Bank of Scotland. I taj izlazak na burzu je prošao solidno, pa je tako banka uspjela prikupiti tri milijarde dolara kapitala, a cijena dionice je prvog dana trgovanja zabilježila porast vrijednosti od 7%. Od većih izdanja koje se ubrzo spremaju možemo izdvojiti izlazak na burzu Paramount Groupa, koji ima namjeru prikupiti otprilike 2,5 milijardi dolara. Ovako veliki broj izlazaka na burzu je karakteristika tržišta koja se približavaju svome vrhuncu, nakon čega slijedi određena korekcija. Tome smo svjedočili početkom ovog tisućljeća kada je došlo do ispuhivanja tzv. internetskog balona, kao i 2008., kada je propast investicijske banke Lehman Brothers označila početak snažne recesije i pada na svjetskom financijskom tržištu.

Velika zarada 
Ipak, sukladno projekcijama zarada kompanija koje čine dionički indeks S&P 500 u narednoj godini, omjer cijene i zarade po dionici se kreće  na razini od otprilike 15,6 što je u razini povijesnog kretanja tog pokazatelja za navedeni indeks. Neke druge valuacije kompanija koje trenutno izlaze na burze putem inicijalnih javnih ponuda nalaze se iznad povijesnih prosjeka, ali na ruku im idu pozitivna gospodarska predviđanja, kao i očekivanja da će razdoblje jeftinog novca još potrajati. Na žalost, na domaćem tržištu i dalje vlada određena letargija, koja je u prvom redu posljedica negativnih gospodarskih kretanja koja polako ulaze i u sedmu godinu, tako da nije bilo ni potražnje za svježim kapitalom na našoj burzi putem inicijalnih javnih ponuda. Tek će ozbiljne gospodarske reforme omogućiti bolje uvjete poslovanja za domaće kompanije, čime će između ostalog porasti i interes za financiranje putem izdanja dionica. 

Komentirajte prvi

New Report

Close