Ulaganje u ‘zelenu energiju’ traži strpljenje i vlastiti novac

Autor: Sonja Hecker Tafra , 14. srpanj 2014. u 22:00

Ako ulagač ne može osigurati trećinu vrijednosti investicije, kapitalnom injekcijom u novcu ili opremi, vrlo je vjerojatno da neće naći ostatak sredstava.

Prilikom investiranja u neki projekt, uvijek se razmišlja o povratu sredstava i rizicima projekta. Što su rizici projekta veći i povrat iz realizacije projekta je veći.

Poduzetnici koji namjeravaju investirati u proizvodnju "zelene energije" do povrata na investiciju mogu računati na mnogobrojne prepreke.Obzirom na planove EU 2020 koji se odnose na obavezu smanjenja emisije stakleničkih plinova za 20% (u odnosu na razinu iz 1990.), obvezu 20% udjela obnovljivih izvora u energetskom sustavu, te neobvezujući cilj smanjenja potrošnje energije za 20% (energetska učinkovitost), sve zemlje EU, a tako i Hrvatska su poticajnim mjerama počele subvencionirati proizvodnju "zelene energije". 

Stabilne cijena 
Pod "zelenom energijom" podrazumijevamo proizvodnju električne energije iz biomase (iz otpada, drvna biomasa i paleti, bioplin i biomasa iz ostataka iz poljoprivrede), geotermalne energije, hidroenergije, solarne energije i energije vjetra. Kada se govori o investiciji u "zelenu energiju", troškovi izgradnje energetskih postrojenja su još uvijek relativno visoki, no i stopa povrata je također primamljiva zbog poticajnih mjera koje osigurava država. Prema posljednjim objavljenim podacima, u Hrvatskoj je bilo na snazi 676 ugovora o prodaji energije po poticajnim cijenama po kojima je vlasnicima energana isplaćeno 553,2 milijuna kuna 2013 godine.

Stabilne cijene i sigurna naplata potraživanja kroz ugovoreni rok od barem 14 godina, stavke su koje umanjuju rizike investicije, koja je zbog toga vrlo atraktivna privatnim investitorima, odnosno potencijalnim poduzetnicima. Donošenjem Zakona o energiji, Zakona o izmjenama i dopunama zakona o energiji, Zakona o tržištu električne energije i Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, u Hrvatskoj su stvorene pretpostavke za postupno otvaranje tržišta električne energije. Time je liberalizacija tržišta električne energije u Hrvatskoj započela, međutim proizvodnja i plasman električne i toplinske energije su propisani brojnim zakonima, podzakonskim aktima i uvjetima da bi se ostvario status povlaštenog proizvođača i sklopio ugovor o otkupu električne energije na određeno vrijeme uz povlaštenu cijenu.

Nužan strateški partner
I tu počinju prvi problemi za poduzetnike koji se žele baviti investiranjem u "zelenu energiju". Prva faza projekta sastoji se od zaprimanja energetskog odobrenja za izgradnju, izrade studije o procjeni utjecaja na okoliš, zaprimanja prethodne elektroenergetske suglasnosti, lokacijske i građevinske dozvole, zaprimanja rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača i sklapanja ugovora o otkupu električne energije s HROTE. Kada poduzetnik konačno uspješno izađe iz zakonskog labirinta koji traje nekad i tri-četiri godine, posao još ni blizu nije gotov. Iako se očekuje da će cijene vjetroturbina u budućnosti padati, isto tako cijene solarnih panela već sada značajno padaju na tržištu, ali izgradnja energetskog postrojenje nije mala investicija. Na primjer, vrijednost izgradnje manje energane na biomasu je 4 do 5 milijuna eura. Za veća energetska postrojenja potrebe za novčanim sredstvima su znatno više.

Da bi investicija bila ozbiljna, morate imati ugovor s dobavljačem sirovine (sječka ili paneli). Domaće banke nemaju praksu plasirati kredite u tek započete projekte, a još manje će investirati u projekte gdje nisu osigurale svoj plasman na njima adekvatan način. To znači da će vam trebati minimalno trećina investicije u novcu kako biste mogli započeti tražiti financiranje. Kako to često biva, iako imaju dobru ideju i projekt, domaći poduzetnici nemaju vlastiti kapital, te počinju tražiti strateškog partnera. Veliki europski igrači nisu zainteresirani za manje projekte (1 do 3 megavata snage) te ukoliko planirate manju energanu možete potražiti strateškog partnera u proizvođaču opreme. Naravno da ćete u oba slučaja završiti s manjinskim udjelom u vlasničkom paketu projekta, no možete se smatrati sretnim ukoliko nađete strateškog partnera.Najveći dio projekata investicija u "zelenu energiju" zapne u ovoj fazi.
 

No kako je ova industrija dobila na popularnosti, tako se i banke polako počinju otvarati investicijama u manje projekte. Na zapadu je popularan crowdfunding, a kod nas su iznosi koji se mogu skupiti na taj način još vrlo maleni.  Investiranje u obnovljive izvore energije zahtijeva značajan vlastiti kapital ukoliko želite da projekt zaista i zaživi. Ako ne možete osigurati trećinu vrijednosti investicije kapitalnom injekcijom u novcu ili opremi, vrlo je vjerojatno da nećete naći niti ostatak sredstava potrebnih za izgradnju. Jednako, morate računati da vam treba dvije do četiri godine da riješite pravne zavrzlame, minimalno pola godine za ugovaranje ostatka financiranja s bankom te 1-1,5 godina za izgradnju postrojenja prije no što  počnete ostvarivati dobit i isplaćivati dividendu. Ulaganje u "zelenu energiju" je doista dobra investicija ukoliko ste svega ovoga svjesni prije početka.

Komentirajte prvi

New Report

Close