U skladu s ranijim neslužbenim najavama, na čelo Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) zasjeli su uglavnom ljudi iz najvećih i najuglednijih hrvatskih poduzeća, iako su neka od njih u većinskome stranom vlasništvu. Izbor Ivice Mudrinića (Hrvatski telekom) na čelo HUP-a odmah bilo kome, a naročito Vladi, izbija iz ruku alibi neuvažavanja i ignoriranja poruka i savjeta kao što je nerijetko dosad bio slučaj kada su HUP predstavljali čelnici posrnulih građevinskih tvrtki.
Novom predsjedniku HUP-a dobro će doći ranije političko iskustvo, a dodatna prednost je činjenica da dolazi iz krajnje kompetitivnoga gospodarskog sektora – telekomunikacija. Taj je sektor uz maloprodaju i medijsku industriju možda najviše izložen konkurenciji i zakonitostima tržišta.Upravo stoga izuzetno je bitno i da su u Izvršni odbor HUP-a ušli predstavnici velikih tvrtki iza kojih se ne vuku repovi neplaćanja, skandala ili lošeg poslovanja. Direktori Ine, Vira, Raiffeisen banke i pogotovo Adrisa HUP-u sasvim sigurno dodatno jačaju ugled te, što je za hrvatsko gospodarstvo još važnije, mogu postati uistinu ravnopravan partner izvršnoj vlasti i barem ozbiljnije pokušati korigirati dosadašnju nepoduzetničku i antiinvesticijsku politiku i klimu koja vlada u Hrvatskoj. HUP, barem prema prvim riječima novih čelnika, upravo to i želi i nudi Vladi – partnerstvo u poticanju investicija i otvaranja novih radnih mjesta, ali i zadržavanja postojećih – osobito u onim industrijama koje će se pri hrvatskom ulasku u EU najviše naći na udaru jake inozemne konkurencije.Vidjet ćemo tek hoće li u Banskim dvorima novi HUP naići na ravnopravna sugovornika ili će i dalje prevladavati stav da su za sve hrvatske nedaće krivi poduzetnici te da javni sektor ne treba smanjivati. Politika isključivo punjenja državnog proračuna na štetu novih investicija, zadržavanja kapitala u tvrtkama i otvaranja novih radnih mjesta i jačanja antipoduzetničke klime, kakvu je proteklih mjeseci u osnovi promovirala Vlada, a koja je kulminirala i objavom listi poreznih dužnika, jest istinski štetna za hrvatsko gospodarstvo. U olovnim godinama, kakve upravo proživljavamo, nema lakih i brzih rješenja, ali sasvim je pogrešno, kratkovidno i dugoročno za Hrvatsku štetno slabiti privatni sektor. Pogotovo u uvjetima u kojima je javni neefikasan, glomazan i još uvijek duboko prožet korupcijom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.A pogledajte kolike su članarine !!!
1) Izravni individualni članovi Hrvatske udruge poslodavaca – pravne osobe i izravni
individualni članovi Hrvatske udruge poslodavaca – fizičke osobe koje obavljaju
samostalnu djelatnost plaćaju godišnju članarinu u iznosu koji ne može biti manji od
500.000,00 kuna.
Članak 8.
1) Grupacije odnosno holding društva članovi Hrvatske udruge poslodavaca plaćaju
godišnju članarinu na osnovu broja zaposlenih i to:
– do 1000 zaposlenih članarina iznosi 100.000,00 kuna
– od 1001- 5000 zaposlenih članarina iznosi 250.000,00
3
– preko 5000 zaposlenih članarina iznosi 500.000,00 kuna.
Suprotno! HUP će , obzirom na Mudrinićevu bliskost političkom vrhu biti orjentiran da gura poglavito probleme par velikh i jakih tvrtki. Većina malih poslodavaca ostat će u zaboravu i sjeni.
Uključite se u raspravu