U SAD-u se može očekivati snažan fiskalni stimulans u 2017. i 2018. godini

Autor: Tajana Štriga , 19. prosinac 2016. u 22:00

Porezno će opterećenje biti smanjeno, zaduživanje ekonomije bit će snažnije kako bi se financirao deficit. Kamatne stope neće ići u prilog ekonomiji koja planira povećati stupanj zaduženosti, a snažnija fiskalna ekspanzija implicira restriktivniju monetarnu politiku Feda.

Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima dovela je do povećane nesigurnosti u nizu područja pri čemu su tržišta posebno koncentrirana na daljnje informacije vezane uz veličinu fiskalnog stimulansa koji Trump planirati pružiti ekonomiji te posljedice istog na monetarnu politiku i tržište kapitala.

Naime, prema dosadašnjoj Trumpovoj retorici čini se kako možemo očekivati snažan fiskalni stimulans u narednoj godini s izglednim produljenjem u 2018. godini koji bi se ponajprije provodio kroz smanjenja poreznog opterećenja ali i zahtijevao snažnije zaduživanje ekonomije kako bi se financirao deficit. I dok više kamatne stope zasigurno ne idu na ruku ekonomiji koja planirati povećati stupanj zaduženosti, snažnija fiskalna ekspanzija sama po sebi implicira kako će monetarna politika Feda morati postati restriktivnija u narednom periodu. Isto tako, Trump je svojedobno u svojoj političkoj kampanji nekoliko puta kritizirao Fed i aktualnu čelnicu Janet Yellen radi oklijevanja s podizanjem kamatnjaka.  

Na svom posljednjom sastanku u prosincu Fed je ne samo podignuo kamatnjak za 25bb (nakon godinu dana pauze), već je i podignuo svoju očekivanu krivulju rasta kamata za dodatnih 25bb u 2017. godini a pri čemu je stopa rasta tek marginalno podignuta naviše za 0,1 bazni bod na razinu od 2,1%. Potonje tako sugerira kako u projekcije Fed-a i dalje nisu ugrađeni učinci fiskalne ekspanzije koji bi izgledno mogli podići rast na razinu između 2,5%-3,0% u 2017. godine ovisno o veličini stimulansa. Potonje tako sugerira da bi se krivulja očekivanog rasta kamatnjaka izgledno mogla dodatno podići u narednom periodu. Imajući to na umu, kao i očekivano povećanu ponudu američkog duga sigurno je kako će se američki prinosi u narednom periodu naći pod snažnijim uzlaznim pritiscima.

Što se tiče utjecaja na američko dioničko tržište, mnogi su skloni uspoređivati očekivanu Trumpovu politiku s politikom Ronalda Reagana iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Jedina sličnost između istih je da su politike obojice smatrane relativno kontroverznima te da je Reagan svojedobno provodio ekspanzivnu fiskalnu te restriktivnu monetarnu politikom – ono što je izgledno Trumpova budućnost. Međutim, Reagan je tada bio suočen s mnogo lošijom ekonomskom pozadinom i recesijom početkom svog mandata te visokim stopama inflacije koju se kulminirale na razini od čak 15% u ožujku 1980. No čak i u tim okolnostima S&P je potpomognut fiskalnim stimulansom uspio ojačati 7% nominalno u toku 1980.

Naravno, dvoznamenkasta stopa inflacije spustila je realni prinos koji se nalazio bliže -5%. Imajući na umu već spomenutu bolju ekonomsku pozadinu s prosječnom očekivanom stopom rasta američke ekonomije od oko 2,5% u narednom periodu, planirano rasterećenje poreza na dobit te i dalje relativno niske stope inflacije S&P bi u sljedećoj godini zasigurno trebao profitirati. Situacija ipak postaje malo kompliciranija u nešto dužem vremenu kada će se stope ekonomskog rasta izgledno smanjiti uslijed blijeđenja efekta fiskalne ekspanzije, snažnog dolara i njegovog utjecaja na robnu razmjenu, daljnjeg rasta plaća koji će smanjiti profite kompanija dok će tada već relativno visoke stope inflacije dodatno smanjiti realne prinose, izgledno vodeći ekonomiju u novu recesiju.

Komentirajte prvi

New Report

Close