Crni oblaci koji su se dugo skupljali nad građevinskim sektorom počinju polako prerastati u oluju.

Jesen je donijela prve kiše, a koliko je dosad vidljivo, samo rijetki imaju dovoljno velike kišobrane. Možda je metafora pomalo izlizana, ali ipak dobro ocrtava niz loših vijesti iz građevinskog sektora koji upućuju da nikako ne stoji tvrdnja da građevinski sektor prvi ulazi, ali i prvi izlazi iz krize. Kada je kriza započela u zadnjem tromjesečju, građevinari su uglavnom bili zaposleni na već započetim investicijama. Osjetili su je samo oni koji su na stambenom tržištu. I tako je trajalo i gotovo cijelo prvo polugodište, dok se ostala industrija (pogotovo izvozna) i trgovina suočavala s dvoznamenkastim padovima. Puno se očekivalo i dobilo od lokalnih izbora, ugovoreni radovi su skočili na povijesno visoku razinu u prvom polugodištu. Ali ljeto, i sada jesen, godišnja doba koja trebaju biti najjača u radovima, i njihov završetak građevinare počinju slamati. Za one u niskogradnji novca će još biti jer će javni sektor, ponajprije HAC, ARZ i HC još skupim kreditima podmiriti stare odrađene radove. Ali zato se ugovori o predizbornim radovima od 5,5 milijardi eura raskidaju, novi se ne naručuju, rokovi izvođenja i plaćanja se prolongiraju. Rastu nepodmirene obveze, Hidroelektra je poslala 800 radnika na godišnji, Ingrina tvrtka kći je blokirana, Osijek Koteks ima operativu koja čeka, navodno je i Konstruktor pred domaćim blokadama, istragama i optužnicama, najviše obrtnika je blokirano u građevini, IGH nema novca da plati ugovorena zemljišta – samo su neke od posljednjih vijesti. Država koja je obećavala pomoć dosad nije uradila ništa, pa čak ni donijela plan cestogradnje za četiri godine kako bi tvrtke znale na čemu su. Inače zadovoljni sindikat građevine ići će u prosvjede. Uz to, i izdašna lokalna uprava ide u rebalanse i ovogodišnje proračune će smanjiti za dvije milijarde kuna. Sve to znači dodatne odgode plaćanja i manje novih radova. I oni koji su diverzficirali poslovanje pa su sami investirali u stanove ili urede u problemima su jer prodaja stoji, novac je zamrznut u izgrađenimm praznim kvadratima, odgađaju se plaćanja podizvođačima i traže reprogrami kredita. Prema statističkim trendovima, gradnja novih stanova će samo nastaviti oštrije padati, kao i već započeti pad obujma posla u građevini. Dokaz za to je i što banke sad sve svoje kredite usmjeravaju prema državi koja novac ne troši za investicije, nego vraćanje dugova i tekuće poslovanje, a i kriteriji za financiranje privatnih investicija su uz rast kamata,znatno pooštreni. Sve u svemu, za 130.000 zaposlenih u sektoru i tisuće zaposlenih u povezanim djelatnostima tek dolaze teška vremena.