Trump ugrožava visoko obrazovanje kao glavnu izvoznu industriju SAD-a

Autor: Anne O. Krueger , 22. siječanj 2019. u 22:00

Broj stranih studenata u SAD-u pao je za oko 3% u 2016. godini, za 6,6% u 2017. i dodatnih 7% u 2018. godini. Dolaskom Trumpa dobivanje studentske vize otežano je dok strani studenti na američkim sveučilištima moraju brinuti hoće li moći putovati u svoju matičnu zemlju i vratiti se iz nje.

Visoko kvalitetna američka sveučilišta među najvažnijim su izvorima njenog sjaja. Svake godine najbolji studenti i studentice iz cijelog svijeta natječu se za pristup preddiplomskom i diplomskom programu u SAD-u, a američka sveučilišta zauzimaju većinu najviših mjesta na globalnoj ljestvici. Povrh toga, temeljna istraživanja provedena na sveučilištima diljem SAD-a primarni su pokretač inovacija i gospodarskog rasta, kao i izvor nesrazmjernog udjela osvojenih Nobelovih nagrada.

Američka sveučilišta udovoljavaju potrebama širokog raspona studenata, istraživača i ostalih gospodarskih aktera. Najbolja istraživačka sveučilišta privlače ne samo najbolje i najbistrije studente, već i klastere visokotehnoloških kompanija, poput onih u Silicijskoj dolini i u Bostonu. Istovremeno, javna i privatna sveučilišta diljem zemlje nude izvrsne programe četverogodišnjih studija. Također, Centri za više obrazovanje pružaju strukovno osposobljavanje, ali otvaraju i put prema četverogodišnjem studiju bezbrojnim ostalim studentima sa završenom srednjom školom.

Nedostatak talenata
Budući da konkurencija između javnih i privatnih institucija osigurava visoku razinu izvrsnosti diljem cijelog sustava, visoko obrazovanje u SAD-u već dugo je glavna izvozna industrija. Prema Catherine Rampell, kolumnistici Washington Posta, američki "izvoz obrazovanja jednako je velik kao i ukupan (američki) izvoz soje, ugljena i prirodnog plina zajedno." Uz triput više stranih studenata koji studiraju u SAD-u nego Amerikanaca koji studiraju u inozemstvu, američki sektor visokog obrazovanja pridonio je neto suficitu od oko 34 milijarde dolara na tekućem računu platne bilance SAD-a u 2017. godini.

Činjenica da strani studenti pohađaju američka sveučilišta donosi brojne prednosti. Prije svega, ti studenti obično plaćaju pune iznose školarina (osobito na preddiplomskoj razini), što omogućava sveučilištima raspodjelu većih iznosa financijske pomoći potrebitim Amerikancima. Na diplomskoj razini, više od pola upisanih u programe računalne znanosti i inženjerske programe rođeni su u iznozemstvu i mogli bi ostati raditi u SAD-u. Bez njih bi američke visokotehnološke kompanije mogle biti suočene s još većim nedostatkom talenta nego što je to trenutno već slučaj.

Naposljetku, prisustvo stranih studenata obogaćuje iskustvo sveučilišta i za same Amerikance. Također, kao dodatni bonus "meke moći", brojni strani studenti vraćaju se kući kao nepokolebljivi pristaše Amerike i mogu na taj način utjecati na stavove u vanjskoj politici njihove zemlje.

Negostoljubivo ozračje
Do 2016. godine broj stranih studenata koji su studirali u SAD-u bio je u porastu, ali je tada pao za oko 3% u 2016. godini te za 6,6% u 2017. Početna izvješća nagoviještaju da je pao za dodatnih 7% u 2018. godini. Dio tog pada vjerojatno je uzrokovan činjenicom da su ostale zemlje prepoznale koliko je važno biti domaćinom najkvalitetnijih sveučilišta te stoga ulažu više napora u privlačenje stranih studenata i zadržavanje vlastitih. Međutim, još jedan važan čimbenik je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Nakon Trumpove inauguracije, dobivanje studentske vize otežano je, dok strani studenti koji su već upisani na američka sveučilišta moraju brinuti hoće li moći putovati u svoju matičnu zemlju i vratiti se iz nje. Negostoljubivo ozračje, koju epitomizira Trumpova notorna zabrana putovanja, odvraća sve veći broj vrhunskih studenata od odabira pohađanja visokog obrazovanja u SAD-u. Sigurno je da postoje problemi i unutar samog američkog sektora visokog obrazovanja.

Prigovori o rastu školarina i troškova obrazovanja, primjerice, gomilaju se već godinama. Ipak, često se zaboravlja da je znanje stečeno na vodećim sveučilištima također postalo vrijednije, osobito u područjima kao što je biokemija, računalna znanost i studij zaštite okoliša. Čak i u ostalim područjima, inovacije kao što su velike količine podataka (big data) uvelike su produbile naše razumijevanje i proširile područje praktične primjene u područjima kao što je poslovanje, medicina i javna politika.

Drugim riječima, rijetko se čuju prigovori na cijenu Teslinih modela automobila u usporedbi s prigovorima na cijenu Forda, ili na cijenu Forda danas u usporedbi s prigovorima na cijenu Modela T tijekom 1920-ih. Ukoliko su cijene školarina porasle, to je gotovo zasigurno uvelike odraz napretka u znanju te stoga i kvaliteti četverogodišnjeg studija. Današnji je automobil vrijedniji od automobila prije 100 godina, a isto to vrijedi i za četverogodišnji studij. Naravno, usporedno s povećanjem količine znanja, došlo je do porasta ostalih troškova.

Prema studiji koju je provelo 13 američkih koledža i sveučilišta unutar Boston Consulting Grupe, "na usklađenost s propisima otpada 3 do 11% operativnih troškova visokoobrazovnih institucija, iz čega su izuzeti troškovi za bolničke usluge". Nadalje, pojavom novih najsuvremenijih područja i visoko plaćenih prilika u privatnom sektoru, troškovi privlačenja i zadržavanja fakultetskog osoblja također su porasli. 

Troše na financijsku pomoć
Kao djelomično rješenje, koledži i sveučilišta povisili su financijsku pomoć kako bi kompenzirali "istaknute službene cijene" (punu cijenu školarina) za veći broj studenata. Naime, neka sveučilišta sada troše čak pola vlastitog proračuna na financijsku pomoć.  No, s druge strane, što je veći broj stranih studenata koji plaćaju punu školarinu, to će manje biti opterećenje. Sa svim svojim prigovorima o američkom trgovinskom deficitu, Trump sam sebi stvara probleme naredbom vlastitoj administraciji da postroži procedure za izdavanje viza, čime smanjuje izvoz američkih usluga visokog obrazovanja te šteti samom visokom obrazovanju.

Dok ostale zemlje pokušavaju osnažiti vlastita sveučilišta, Sjedinjene Američke Države trebale bi uložiti više napora u privlačenje stranih studenata. To ne bi donijelo nikakve troškove Sjedinjenim Američkim Državama, a privuklo bi talente potrebne njihovom gospodarstvu i učinilo visoko obrazovanje cjenovno prihvatljivijim za veći broj Amerikanaca. 

© Project Syndicate, 2019.

Komentirajte prvi

New Report

Close