Trgovinski sporazum neće zaštititi svijet od kinesko-američkog hladnog rata

Autor: Minxin Pei , 20. veljača 2019. u 22:00

Umjesto da se usredotoči na, npr. kupovinu veće količine američkog sojinog zrna, Kina bi trebala demontirati vojna postrojenja koja je sagradila na umjetnim otocima u Južnom kineskom moru. Samo tako odvažan potez može zaustaviti ubrzano pogoršanje odnosa između Kine i SAD-a.

Dok se kineski i američki trgovinski pregovarači sastaju u Washingtonu kako bi pokušali postići nekakav trgovinski sporazum, promatrači su uvelike usredotočeni na ekonomske razmirice između dviju zemalja, poput onih po pitanju kineskih subvencija za njihova poduzeća u državnom vlasništvu. Međutim, uvjerenje da će trgovinski sporazum zaštititi svijet od kinesko-američkog hladnog rata moglo bi biti u jednakoj mjeri prenagljeno i naivno.

Naravno da je trgovinski sporazum uvelike poželjan. Slom procesa trgovinskih pregovora potaknuo bi novu rundu povećanja carina (s 10% na 25%, na kinesku robu u vrijednosti od 200 milijardi dolara izvezenu u Sjedinjene Američke Države), što bi snizilo cijene dionica na globalnoj razini i potaknulo tvrtke na premještanje većeg udjela njihovih aktivnosti izvan Kine.

Uslijed vraćanja milo za drago kroz carine, bilateralna trgovina zabilježila bi pad, što bi ubrzalo raspad gospodarskih odnosa između Kine i SAD-a, rezultirajući neizvjesnošću velikih razmjera i većim troškovima.No, čak i ako se postigne sveobuhvatni sporazum, ili prije 1. ožujka ili za nekoliko mjeseci, taj će se raspad nastaviti, premda na postepeniji i manje skup način. Razlog tome je činjenica koju brojni ulagači i čelnici korporacija nisu uspjeli prepoznati, a to je da se trgovinski rat u osnovi uopće ne vodi zbog trgovine; već je on samo manifestacija eskalacije strateškog nadmetanja između dvije sile.

Kina bi mogla izgubiti više

Istina, Sjedinjene Američke Države imaju legitimne pritužbe na kineske trgovačke prakse, uključujući kinesko kršenje prava intelektualnog vlasništva, što, nakon više od desetljeća neuspješnog diplomatskog angažmana, jamči tvrđi stav. Međutim, kada SAD i Kina ne bi bile strateški protivnici, Sjedinjene Američke Države vjerojatno ne bi pokrenule sveopći trgovinski rat koji ugrožava trgovinu robom čija vrijednost premašuje pola trilijuna dolara i milijarde korporativne dobiti. Dok bi Kina u tom sukobu mogla izgubiti više, američki gubici uopće neće biti trivijalni.

Sjedinjene Američke Države spremne su žrtvovati vlastiti gospodarski odnos s Kinom jer rizici koje predstavljaju sukobi nacionalnih interesa i ideologija dviju sila trenutačno nadmašuju blagodati suradnje. U razdoblju u kojem Kina, koja ubrzano sustiže SAD po pitanju međunarodnog utjecaja, provodi agresivnu vanjsku politiku, američko naglašavanje angažmana više nije održivo.

Ozbiljna sigurnosna prijetnja

Sve veći broj ostalih interesnih skupina, uključujući najbliže susjede Kine, čini se da se slaže s potezom američkog predsjednika Donalda Trumpa u smjeru sukoba. Taj je pomak najbolje vidljiv u američkim napadima na kineskog telekomunikacijskog diva, tvrtku Huawei.

Uz činjenicu da su navele Kanadu na uhićenje glavnog financijskog direktora te tvrtke, Menga Wanzhou, koji trenutačno čeka postupak izručenja, Sjedinjene Američke Države upozoravaju saveznike da ne upotrebljavaju Huaweijevu tehnologiju za njihove 5G bežične mreže iz sigurnosnih razloga.

Trgovinski sporazum između SAD-a i Kine ne može riješiti te probleme. Zapravo, čak i ako se riješe najakutnije manifestacije aktualnog trgovinskog sukoba, obje zemlje naučit će jednu od njegovih ključnih lekcija: opasno je trgovati s geopolitičkim neprijateljem.

U Sjedinjenim Američkim Državama ostvaruje se sve veći konsenzus oko toga da Kina predstavlja najozbiljniju dugoročnu sigurnosnu prijetnju s kojom je ta zemlja suočena. S trgovinskim sporazumom ili bez njega, to će vjerojatno dovesti do toga da politika u većoj mjeri bude usredotočena na postizanje sveobuhvatnog razdvajanja gospodarskog rasta i eksploatacije okoliša (decoupling).

Razmišlja se na način da raskidanje gospodarskog odnosa izgrađenog tijekom četiri desetljeća može biti skupo, no nastavljanje s jačanjem vlastitog glavnog geopolitičkog protivnika kroz trgovinu i prijenos tehnologije smatra se suicidalnim.

Na sličan način, u slučaju Kine trgovinski rat razotkrio je stratešku ranjivost nastalu prekomjernom ovisnošću o američkim tržištima i tehnologijama.

Kineski predsjednik Xi Jinping neće ponovno napraviti istu pogrešku, a isto vrijedi i za bilo kojeg drugog kineskog vođu. U nadolazećim godinama, Kina će iskoristiti svako primirje u trgovinskom ratu za drastično smanjenje vlastite gospodarske ovisnosti o SAD-u.

Rizik od eskalacije

Međutim, bez obzira na to koliko uvjerljivo može biti strateško obrazloženje za Kinu i SAD, razdvajanje gospodarskog rasta i eksploatacije okoliša u dva najveća svjetska gospodarstva, na koje zajedno otpada 40% globalnog BDP-a, bilo bi pogubno. To neće samo slomiti globalni trgovinski sustav, već će i ukloniti sva ograničenja za geopolitičko rivalstvo između Kine i SAD-a, povećavajući rizik od potencijalno razorne eskalacije.

Jedini način na koji je takav ishod moguće izbjeći je ako se Kina odluči na vjerodostojno zauzimanje za smanjenje zabrinutosti SAD-a vezano uz pitanja sigurnosti.

To znači da bi se umjesto toga da se usredotoči na, recimo, kupovinu veće količine američkog sojinog zrna, Kina bi trebala demontirati vojna postrojenja koja je sagradila na svojim umjetnim otocima u Južnom kineskom moru. Samo tako odvažan potez može zaustaviti, ako ne i poništiti, ubrzano zahuktavanje hladnog rata između Kine i SAD-a.

© Project Syndicate, 2019.

Komentirajte prvi

New Report

Close