Zamah globalnoga tržišta kapitala koji je počeo u srpnju kao da polako slabi, što nije nikakvo iznenađenje. Kako, naime, nije došlo ni do kakvih značajnijih poboljšanja izgleda rasta kako u naprednim državama, tako ni u glavnim tržištima u usponu, sve je nekako ostalo u zraku. Da je barem ovaj ispravak došao ranije jer su svi i te kako svjesni razočaravajućih makroekonomskih podataka iz posljednjih nekoliko mjeseci.Počevši s razvijenim zemljama, recesija u eurozoni s periferije se proširila i na samu srž, pa je Francusku također zahvatila recesija, a Njemačka je suočena s dvostrukim problemom: usporavanjem rasta jednoga od glavnih izvoznih tržišta (Kine, tj. Azije) i potpunom kontrakcijom drugoga (južne Europe). Gospodarski rast u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje je slabašan te se veći dio ove godine kreće između 1,5 i dva posto, dok Japan, čini se, također posrće u novu recesiju. Velika je Britanija, poput eurozone, već ušla u recesiju s dvostrukim dnom, a sada čak i snažni izvoznici sirovina, odnosno Kanada, nordijske zemlje i Australija, bilježe usporen rast zahvaljujući surovim vjetrovima iz SAD-a, Europe i Kine.

Štednja i najnaprednijima
U međuvremenu gospodarstva u usponu, uključujući cijeli BRIC (Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu) te ostale velike igrače kao što su Argentina, Turska i Južna Afrika, također u 2012. bilježe gospodarsko usporavanje. Kinesko usporavanje može se stabilizirati u idućih nekoliko kvartala, imajući u vidu najnovije vladine fiskalne, monetarne i kreditne injekcije, ali ti će poticaji samo perpetuirati neodrživ model rasta te zemlje koji je previše temeljen na fiksnim investicijama i štednji, a premalo na privatnoj potrošnji građana. U 2013. godini najozbiljnije opasnosti po globalni rast samo će dodatno naglasiti i ojačati proširenje politike štednje na najnaprednija gospodarstva. Dosad je recesijski fiskalni teret uglavnom bio koncentriran u periferiji eurozone te Velikoj Britaniji. No, sada prodire i u samu njezinu srž. U Sjedinjenim Američkim Državama, čak i ako se predsjednik Barack Obama i republikanci u Kongresu uspiju složiti oko plana proračuna kojim će izbjeći prijetnju "fiskalne litice", rezovi potrošnje i povećanje poreza neizbježno će u 2013. ostaviti trag na stopu rasta koja će u najboljem slučaju pasti na jedan posto. U Japanu će pak fiskalni poticaji iz faze obnove nakon razornog potresa konačno isteći, a isto se očekuje i za novi porez na potrošnju do početka 2014.

Dakle, Međunarodni monetarni fond s punim je pravom ustvrdio da će pretjerana i sinkronizirana fiskalna štednja u najnaprednijim gospodarstvima svijeta negativno utjecati na izglede rasta u 2013. Što onda objašnjava najnovije povećanje aktivnosti na tržištima kapitala u SAD-u, ali i cijelome svijetu? Odgovor je vrlo jednostavan: središnje banke ponovno su pokrenule likvidnost i time pružile poticaj rizičnom kapitalu. Američka Banka saveznih rezervi (Fed) pokrenula je agresivan i otvoren proces kvantitativnog olakšanja. Europska središnja banka (ECB) najavila je program "izravnih tržišnih transakcija", što je umanjilo rizik dužničke krize pojedinih zemalja na periferiji eurozone i raspad monetarne unije. Bank of England prešla je s kvantitativnoga na kreditno olakšanje, a japanska središnja banka neprestano jača opseg djelatnosti vezanih uz kvantitativno olakšanje.Monetarna tijela u mnogim naprednim gospodarstvima, kao i tržištima u usponu, također su srezala kamatne stope. A uz spori rast, ukroćenu inflaciju, kratkoročne kamatne stope blizu nule i dodatne aktivnosti kvantitativnog olakšanja, dugoročne kamatne stope u najnaprednijim gospodarstvima ostaju niske (uz iznimku periferije eurozone, gdje su rizici državnog dugovanja i dalje razmjerno visoki). Stoga je doista pomalo čudesno što se ulagači u očajničkoj potrazi za povratom ulaganja odlučuju za dionice, robu, kreditne instrumente i valute zemalja u usponu.

Tri američke fiskalne brige
No, sada je pokrenut ispravak stanja na globalnom tržištu zahvaljujući ponajprije slabim izgledima rasta. Istodobno je kriza u eurozoni i dalje neriješena unatoč smionim potezima Europske središnje banke te pričama o bankarskoj, fiskalnoj, gospodarskoj i političkoj uniji. Grčka, Portugal, Španjolska i Italija i dalje su suočene s velikim rizicima, dok središnjicom eurozone vlada umor od financijskog spašavanja.Nadalje, postoji cijelo mnoštvo političkih nesigurnosti kada je riječ o pitanjima fiskalne politike, dugova, poreza i regulacije. Sjedinjene Američke Države more tri fiskalne brige: rizik "litice" u 2013., kada će u slučaju izostanka političkog dogovora doći do automatskog povećanja poreza i golemih rezova potrošnje, nova runda političke borbe glede maksimalnog iznosa državnog duga te novi sukob vezan uz srednjoročne mjere fiskalne štednje. U mnogim drugim zemljama ili regijama (primjerice, Kini, Koreji, Japanu, Izraelu, Njemačkoj, Italiji i Kataloniji) nadolazeći izbori ili političke tranzicije također naglašavaju političku nesigurnost.Još jedan razlog za ispravak jest činjenica da su procjene vrijednosti na burzama nerealne: odnos cijene i zarade sada je vrlo visok, dok rast zarade po dionici pada, a doživjet će i nova neugodna iznenađenja kako rast i inflacija budu ostajali na niskim granama. Uz spomenute nesigurnosti, nepostojanosti te ponovni porast rizika, ispravak bi trebao vrlo brzo donijeti promjene. Uz sve, sada ima i sve više geopolitičkih previranja: rizik vojnog sukoba između Irana i Izraela se povećava jer se čini kako pregovori i sankcije neće odvratiti Iran od razvoja nuklearnog oružja, izgledan je i novi rat Izraela i Hamasa u Gazi, Arapsko proljeće pretvara se u sumornu zimu gospodarske, društvene i političke nestabilnosti, a teritorijalni sporovi u Aziji između Kine, Koreje, Japana, Tajvana, Filipina i Vijetnama pridonose jačanju nacionalističkih sila.

Oprezniji, neskloni riziku
Kako su potrošači, tvrtke i investitori postali oprezniji i neskloni riziku, može se ustvrditi da je uspon tržišta dionica u drugoj polovici 2012. već doživio svoj vrhunac. A s obzirom na ozbiljne rizike i prepreke rastu, kako u razvijenim gospodarstvima, tako i onima u usponu, ovaj ispravak mogao bi poslužiti kao najava svega onoga lošega što čeka globalnu ekonomiju i financijska tržišta u 2013. godini.

© Project Syndicate, 2012.

Nouriel Roubini, predsjednik je tvrtke Roubini Global Economics, profesor pri Poslovnoj školi Stern na sveučilištu NYU i suautor knjige 'Krizna ekonomija'