HEP-ova najava gradnje termoelektrane snage 400 MW na području Slavonije, termoelektrane u Dalmaciji i dovršetak gradnje 500 megavata snažnog Bloka 3 termoelektrane Plomin značit će jednu potpuno novu eru za Hrvatsku elektroprivredu, naravno, ako se zacrtani planovi i ostvare. Iako mnogi nagađaju da je lokacija slavonske termoelektrane Osijek, ta teza otpada zna li se da HEP već dulje vrijeme planira obnoviti osječku termoelektranu, čiji je kapacitet 250 megavata. Stoga, realna je opcija Vukovar, grad koji nakon rata i propasti kombinata Borovo stagnira i čiji stanovnici vape za poslom. A upravo bi na području bivšeg kombinata mogla “niknuti” i nova termoelektrana, koja bi građanima posao mogla i zagarantirati. Naime, Poslovni dnevnik doznaje da će se pri gradnji vukovarske elektrane vrtiti 350 milijuna eura, od kojih će pristojan dio uzeti lokalne tvrtke kao podizvođači radova. Ne treba smetnuti s uma ni nova radna mjesta u sagrađenoj elektrani, koja će osigurati stalan posao za barem 200-injak Vukovaraca. Osim toga, očistit će se i ruševina koja podsjeća na neka druga vremena, te otvoriti desetak novih malih poduzeća koja će raditi na održavanju elektrane. Sve bi to Gradu Vukovaru trebalo godišnje u proračun slijevati 20 milijuna kuna, što za revitalizaciju toga grada nikako nije malo.

Rashladni toranj
Još jedna činjenica daje prednost Vukovaru. Naime, ako bi se termoelektrana gradila u Osijeku trebalo bi sagraditi i rashladni toranj, dok u slučaju da se kao lokacija izabere Vukovar toranj nije potreban zbog blizine Dunava. Bilo kako bilo, ta tri projekta – koje je u razgovoru za Poslovni dnevnik naveo predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak – bila bi osiguravatelj elektroenergetske egzistencije Hrvatske idućih 15 godina. Naime, prema pouzdanim izvorima, u HEP-u drže kako Hrvatskoj treba jedna elektrana od 400 megavata (kraj postojeće TE-TO) u Zagrebu, druga elektrana jačine 400 megavata u Dalmaciji i treća elektrana jačine 400 MW u Slavoniji. Te bi elektrane bile na plinski pogon, dok bi Blok C u TE Plomin, snage 500 megavata, najnovijom i najčišćom tehnologijom pogonio ugljen. Tada bi HEP mirno mogao čekati nuklearnu elektranu, koja je u današnje vrijeme, koliko god se to zelenima sviđalo ili ne, zapravo neminovnost. A kako je u Hrvatskoj, baš kao i u Srbiji, na snazi moratorij na planiranje i gradnju elektrana na ugljen i nuklearno gorivo, 2020. godina je realan rok da se na tu činjenicu privikne javnost i Sabor koji bi trebao izmijeniti navedenu odluku iz devedesetih. Ipak, ostaje jedan nezaobilazan problem – stanovnici mjesta na kojem bi se nuklearka gradila. Iako se točna lokacija još ne zna, sigurno je da Černobiljski sindrom još nije izblijedio iz ljudskih sjećanja i da bi se svako naselje žestoko bunilo protiv gradnje nuklearnih reaktora u svojemu susjedstvu. No i za taj problem postoji rješenje. A ono se zove – partnerstvo sa Srbijom. Naime, postoje planovi da hrvatski i srbijanski stručnjaci konačno sjednu za stol i dogovore gradnju NE po sistemu Krškog, pola proizvedene energije jednoj, a pola drugoj državi. Gradnja takvog reaktora na hrvatsko-srpskoj granici bila bi, ako ništa drugo, jamac stabilnosti na ovim prostorima, jer nijednom narodu ne bi palo na pamet ratovati kraj nuklearne elektrane i stvoriti balkansku verziju Hirošime…No ovo su sve spekulacije, iako vrlo blizu istine, a što će se doista dogoditi – ostaje vidjeti. Do tada, idemo godinu po godinu. Za 2008. je, podsjećamo, predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak najavio dovršetak gradnje novog Bloka L TE-TO Zagreb snage 100 MW, nastavak gradnje HE Lešće i početak dogradnje TE Sisak snage 250 MW. Najavljene su i pripreme za izgradnju tri nova termoenergetska objekta: gradnju nove elektrane u Slavoniji uprava tvrtke trebala bi odobriti početkom ove godine, za elektranu u Dalmaciji tek se razmatra podobna mikrolokacija, dok će se za novi blok TE Plomin konačno ishoditi lokacijska dozvola. Kada je riječ o financiranju tih projekata, za tri elektrane je zatvorena financijska konstrukcija, dok bi se dvije nove nove elektrane u Dalmaciji i Slavoniji trebale graditi sa 20% vlastitih i 80% kreditnih sredstava, pri čemu također postoji mogućnost pronalaženja strateškog partnera.

Novi dalekovodi
Osim izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, HEP će graditi i nove prijenosne objekte poput 400 kilovoltnog dalekovoda Ernestinovo – Pečuh i 110 kV dalekovoda koji će se protezati širom Hrvatske, posebice u Istri. Uz to, ove godine počinje osuvremenjavanje opskrbe Dubrovnika električnom energijom, što uključuje izgradnju TS Plat, ukopane TS Srđ i 20 kV dalekovoda. HEP će izgraditi i novi Nacionalni dispečerski centar HEP OPS-a, te dovršiti program sanacije i obnove distribucijske mreže stradale u domovinskom ratu – pa će gotovo 2000 kućanstava konačno ponovo dobiti električnu energiju.