Stvorili smo temelj za renesansu hrvatskoga sela

Autor: Davorka Hajduković , 24. srpanj 2014. u 22:00

Prioritet je stvaranje uvjeta za početak provedbe mjera Programa, od kojih neke kreću već u rujnu.

Programiranje strateških dokumenata, kakav je i Program ruralnog razvoja Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., vrlo je složen i dugotrajan proces koji s velikim zanimanjem prati svekolika javnost.

Naš se Program počeo izrađivati još prije tri godine, no s punim zamahom od prije godinu i pol. Otad su održane brojne prezentacije, prvo nacrta Programa, kad je u konzultaciji sa zainteresiranom javnošću odabrano upravo onih 16 mjera koje su ugrađene u Program. Uslijedile su potom brojne prezentacije na svim važnijim događanjima u Hrvatskoj, a cijelo vrijeme izvođenja procesa programiranja sve su najnovije inačice Programa javno objavljivane na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede.

Neutemeljene su stoga posljednjih dana objavljene informacije kako je Program ruralnog razvoja službeno upućen u Bruxelles bez prethodno održane javne rasprave. U proces odlučivanja ne može biti uključen baš svaki pojedinac, pa bio on i potencijalni korisnik mjera budućeg programa. Zato smo u zadnjem krugu rasprave, u kojoj smo imali zadnju, službenu verziju Programa i Stratešku studiju utjecaja Programa na okoliš, uključili i sve županije, ministarstva, javne institucije. Zaprimili smo tek zanemariv broj komentara koje smo uključili u poslani Program, a očekivali smo kako će se upravo županije uključiti u ovaj proces te nam dostaviti svoje prijedloge jer bi one trebale biti pokretač gospodarskog razvoja svojih područja.

No, bez obzira na sve, Program čije smo zadnje pojedinosti ukucali u informatički sustav Europske komisije 16. srpnja i u 18.57 sati i u aplikaciji stisnuli "send" (šalji) uvelike će promijeniti sliku hrvatske poljoprivrede i ruralnih područja uopće u budućem sedmogodišnjem razdoblju. Neovisno o tome koja će politička opcija voditi ovu zemlju do 2020., Program i nije pisan razmatrajući potrebe hrvatskog političara, već hrvatskog seljaka, hrvatskog gospodarstvenika, kojem je i namijenjen.

Više od 50 prezentacija
U procesu programiranja morali smo se držati svih ključnih dokumenata koje je pred nas postavila Europa. Od osnovne Uredbe koja regulira pitanje potpore ruralnom razvoju do provedbenih regulativa, od kojih one osnovne Europska komisija i Parlament još nisu usvojili. A dok nemamo usvojene te provedbene regulative, ne možemo donijeti ni provedbene akte koji će vrijediti u RH. Ipak, kako bismo se što prije pripremili za provedbu natječaja, krenuli smo u izradu Pravilnika, dok provedbeni akti još nisu završeni (što ipak nije bilo moguće dok nisu došli u zrelu fazu izrade), s namjerom da napravimo sve potrebne radnje kako bismo usvajanjem provedbenih akata bili u mogućnosti donijeti naše pravilnike.

Tako smo dosad izradili i u javnu raspravu uputili dva pravilnika, onaj o provedbi mjere 5 – "Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti" i Pravilnik o provedbi mjere 7 – "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima". Do kraja srpnja u javnoj će raspravi biti i Pravilnik o provedbi mjere 4 – "Ulaganja u fizičku imovinu", a potom i svi ostali. U skladu s novim procedurama, svi zainteresirani koji imaju prijedloge, primjedbe i kritike na pavilnike mogu dostaviti mišljenja, a svi zaprimljeni dopisi moraju biti obrađeni prije službene objave Pravilnika u Narodnim Novinama. Iako to nismo bili obvezni učiniti, u naša smo povjerenstva za izradu pravilnika uključili brojne interesne skupine, ovisno o pravilniku na kojem se radi. Uključivanje nekih članova, primjerice privatnih konzultanata, što nam se često spočitava, predstavljalo bi vrlo izgledni sukob interesa.

Činjenica je da konzultanti imaju bogato iskustvo u provedbi dvaju dosadašnjih pretpristupnih programa i bez njih bi iskorištenje sredstava sigurno bilo zanemarivo, ali je također činjenica kako privatni konzultanti štiteći interese svojih klijenata u prvom redu štite osobne interese. Što se informiranosti potencijalnih korisnika, ali i šire javnosti o Programu ruralnog razvoja tiče, Ministarstvo je dosad održalo više od 50 prezentacija, na brojnim događanjima u organizaciji jedinica lokalne i regionalne samouprave, županija, gospodarstvenika, udruga proizvođača.

Održali smo i inicijalno informiranje članova županijskih timova, koji spoznaje o Programu pronose dalje područjima svojih županija. Neke su županije u tom procesu vrlo uspješne (posebno se u tomu ističu jedna županija na istoku Hrvatske, ali i jedna na Jadranu), te su u proteklih nekoliko mjeseci održali brojna predavanja na svom terenu. Aktivno se u ovaj proces uključuju i neke županijske razvojne agencije, i dosad iznimno uspješne u pomoći poduzetnicima i poljoprivrednicima u pripremi dokumentacije.

Nastavak edukacija
Sam proces edukacija, kako konzultanata, tako i timova, ali i svih ostalih zainteresiranih, nastavlja se već u rujnu, prije raspisivanja natječaja za neke mjere novog programa. Tijekom proteklih mjesec Ministarstvo se intenzivno pripremalo za provedbu tih aktivnosti. Razrađuje se komunikacijska strategija, osmišljava sustav certificiranja konzultanata, osmišljava promidžba programa, a u stalnom kontaktu s korisnicima sagledavamo moguće probleme provedbe i aktivno radimo na njihovu uklanjanju.

Iako je kritizirati novi Program, kao i rad Ministarstva, posve legitimno, stalnim napadima i potrebom za demantiranjem brojnih neistinitih informacija svima nam ostaje manje vremena za ono što nam je u ovom trenutku apsolutni prioritet: stvaranje preduvjeta za aktivni početak provedbe mjera Programa ruralnog razvoja, od kojih neke, nebrojeno je puta već rečeno, kreću i prije formalnog odobrenja Programa, već u rujnu ove godine.Za kraj, Ministarstvo poljoprivrede bilo je i dosad, a ostaje i dalje, otvoreno za sve korisne prijedloge, koji će značiti podizanje Programa na višu razinu. Nikakvi medijski napisi neće umanjiti naš ponos zbog poslanog programa, koji su već mnogi ocijenili vrlo kvalitetnim materijalom, koji će uz određene dopune biti pokretač budućeg razvoja ruralnih područja.

Komentari (7)
Pogledajte sve

ako ćemo suditi po strukturi članova Vlade, može i Zagreb očekivati svoju renesansu sela, doduše ne hrvatskog, ali seosku svakako

hahahahahaha….skoro sam se ugušio od smijeha kad sam pročitao o renesansi hrvatskog sela

Možda zvući prepesimistično, ali Slavonska sela su toliko propala da ih generacije ne mogu obnoviti. Otprilike je obrazac isti: svi mladi odoše iz sela jer se od poljoprivrede ne može živjeti. Prije se moglo sve prodati: svinje, krave, grah, jaja, rakiju….nije možda bili plina, vode, interneta. I svi živjeli kako -tako na selu. Danas imaš sve: plin, vodu, internet …ali nema novaca za to platiti jer nemožeš nikome ništa prodati. Moje selo je 72 imalo oko 550 žitelja, 91 oko 490, 2001 oko 390, a sada 200 tinjak ljudi. Za deset godina kada pomru stariji 120 – 130 žitelja. Od 170 kuća u selu u 80-tak nema nikoga. Moje selo je pusto i to je surova stvarnost. Ova i prošle vlade od naših sela stvorile su polako spaljenu zemlju i bojim se da se nikada neće oporaviti.

….Ako mislite na velika seoska imanja , koja kupuju poduzetnici, pa grade imitacije ladanjskih kuća, i na njima imaju vrt, voćnjak, nekoliko zečeva i srna …te par kokoši..
onda je točno- da se selo modernizira…. No, to su pojedinci..

Mi , od milje velimo da je Međimurje , “selo moje malo..”…iako ima
vodu, struju, plin, i telefon u svakoj šumici i lugu…a na oranicama,
mehanizaciju, na kojoj bi pozavidjeli i američki farmeri……

Selom nazivamo Mjesne odbore pri velikim Općinama i Gradovima……
Uživancija na selu, sastoji se od mukotrpnog održavanja površine,
sezonskom zapošljavanju nezaposlenih , i uzgoju proizvoda .
u oštroj konkureciji sa tajkunima….

New Report

Close