Sada smo u završnoj fazi izrade Nacionalne strategije digitalizacije hrvatskog gospodarstva, izjavio je to ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ovog tjedna na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Digitalna (R)evolucija 3.0. Kako se na istoj konferenciji moglo doznati od HUP-a, trenutačno je digitalizirano manje od pet posto domaćeg gospodarstva.

Veliki koraci u pet godina
Najvažnija industrija za hrvatski BDP, turizam, po stupnju digitalizacije je između 3 i 10 posto, a druge dvije ključne industrije – poljoprivreda i proizvodnja – po digitalizaciji su ispod 3 posto. Boris Drilo, predsjednik HUP-ovog ICT ogranka, u svojoj je prezentaciji naveo da je digitalizacija gospodarstva nužna da bi se povećala produktivnost, koja je u Hrvatskoj ispod 60 posto prosjeka EU, i da bi se time povećali prihodi, a posljedično i ubrzao rast BDP-a.

Naime, digitalizacija je jedini dugoročno zdrav način podizanja BDP-a u idućih pet do deset godina, jer će negativni trendovi u demografiji dovesti do još većeg pomanjkanja radnika i do daljnjeg pada konkurentnosti. Rješenje je stoga prilično banalno. Vlada bi, kako tvrdi HUP, trebala do 2025. godine postaviti za cilj da se digitalizira 50 posto hrvatskog gospodarstva. S trenutačnih, manje od pet posto. Ovaj se cilj naizgled čini iznimno ambiciozan. Može se postaviti pitanje postoji li interes u gospodarstvu za tako nešto, ima li sredstava za to, ima li dovoljno vremena da se to ostvari itd.

Međutim, na primjeru nekih domaćih industrija poput ICT-a i turizma vidljivo je da se veliki koraci mogu napraviti u pet godina. Interesa od strane gospodarstva također ne manjka, a sredstva, kako navodi Drilo u svojoj prezentaciji, možemo povući iz EU fondova u idućem programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine. I time smo se dodirnuli Pandorinu kutiju. Trenutačno, Vlada programira EU sredstva za to iduće programsko razdoblje. A ako vam je jasno kako to radi i koji su joj planovi, onda ste među rijetkima.

Razlog zašto vidljiv je iz HUP-ove prezentacije. Naime, razvijene su države EU iz europskih fondova u ovom programskom razdoblju i do 90 posto sredstava povlačile za potrebe privatnog sektora, i to primarno da bi ovaj ulagao te novce u istraživanja i razvoj (R&D). U Sloveniji je, navodi Drilo, čak 70 posto sredstava iz EU fondova otišlo upravo u jačanje inovacijskih kapaciteta privatnog sektora. Znamo li da je u današnje vrijeme inovacija ujedno i proizvodnja, jasno je da su razvijene EU članice kroz EU fondove jačale proizvodnju vlastitih industrija. U Hrvatskoj, pak, možete pogoditi, situacija je potpuno oprečna.

Muke sa strategijom
Prema istraživanju HUP-a, više od 80 posto sredstava iz EU fondova u Hrvatskoj povučeno je u javni sektor. Nije stoga neobično što se ministar gospodarstva Darko Horvat muči s izradom Nacionalne strategije digitalizacije hrvatskog gospodarstva. Domaćim političarima, kada znamo ove podatke, to očigledno nije u interesu. Dodatno, Drilo je naveo i još jednu začudnu statistiku o EU fondovima. Do sada je na digitalizaciju Hrvatske otišlo svega tri posto novca iz EU fondova.

Znači, ne samo da u privlačenju EU sredstava fokus nije bio na poticanju privatnih investicija već fokus uopće nije bio na investicijama u R&D, odnosno u ono što se danas smatra proizvodnjom. Važno je sve to primijetiti, jer upravo je Nacionalna strategija digitalizacija hrvatskog gospodarstva dokument s kojim je Darko Horvat prije dvije godine započeo ministarsku karijeru. Čak se pohvalio da je Njemačka svoju strategiju napisala na 20-ak stranica A4 papira.

Hrvatska ni nakon dvije godine svoju, a ta će vjerojatno biti na barem 200 stranica. Izradu Nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva RH početkom veljače 2018. na prvoj HUP-ovoj konferenciji Digitalna (R)evolucija 1.0, najavila je tadašnja ministrica Martina Dalić. Nije ostala omiljena po načinu kako je riješila situaciju u Agrokoru, ali joj se ne može prigovoriti da u svom kratkom mandatu ministrice gospodarstva nije stvari odrađivala brzo.