Saša Ivanović

Saša Ivanović

Dr. sc. Saša Ivanović je direktor i vlasnik BankeZlata.com (Saiva d.o.o.) - vodećeg distributera investicijskih plemenitih metala.

U čemu je najbolje štedjeti za stare dane: Jedna vrsta ulaganja odlično čuva vrijednost, koristi je sve više Hrvata

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

Kod sve većeg broja mladih ljudi počinje razvijati svijest da ako se sami ne pobrinu za sebe, mala je vjerojatnost da će im mirovinski sustav omogućiti dostojanstven život u starim danima.

Podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu nije specifična samo za Hrvatsku. Demografski trendovi su loši u cijeloj Europi i većini ostalih razvijenih zemalja.

Naime, broj umirovljenika u odnosu na broj radnika u svim tim zemljama već desetljećima raste i situacija će postajati sve gora - sve manje radnika će morati uzdržavati sve veći broj umirovljenika. Postoji nekoliko načina da se spriječi ili barem odgodi potpuni kolaps mirovinskih sustava, a ni jedan scenarij nije dobar za prosječne građane. Država može povećati iznos novca koji radnici uplaćuju u mirovinski sustav, no taj postotak u Hrvatskoj je već visok i daljnje podizanje bi dovelo do još manje konkurentnosti našeg neučinkovitog gospodarstva.

Zbog toga se vlada odlučila štedjeti na umirovljenicima tako da podiže dobnu granicu ulaska u mirovinu na 67 godina. Prosječnom građaninu bitno je da mirovina pokrije osnovne troškove, ali već sad stotinama tisuća umirovljenika mirovina nije dovoljna. I baš zato se kod sve većeg broja mladih ljudi počinje razvijati svijest da ako se sami ne pobrinu za sebe, mala je vjerojatnost da će im mirovinski sustav omogućiti dostojanstven život u starim danima.

Troškovi održavanja
Kod nas ali i u svijetu, tri su osnovna modela čuvanja imovine za stare dane, a kod nas je primaran način štednja na banci. No to je ujedno jedan od najgorih načina pohrane bogatstva za stare dane pošto je gotovo svake godine inflacija veća od kamate na štednju. Drugim riječima čisti gubitak novaca. Tu je i rizik hiperinflacije gdje valuti u kojoj držite novac vrijednost rapidno padne.

Većina će odmah reći da smo mi daleko od hiperinflacije, ali u zadnjih 20 godina kupovna vrijednost kune pala je za više od 63 posto, eura otprilike 42 posto, a američkog dolara za više od 53 posto. Druga opcija je kupnja nekretnine, ali ovdje ne smijemo miješati nekretninu za stanovanje i nekretninu kao investiciju koja će nam donositi novac. Znači da bi se nekretnina isplatila potrebno ju je iznajmljivati i održavati, a moramo uzeti u obzir da kada (ne ako) bude došao porez na nekretnine, cijena će im značajnije pasti.

No možemo zaključiti da je ova investicija znatno bolja od štednje, ali uz jednu dosta veliku manu - nelikvidnost! Ako vam treba svega 10.000 eura, morate prodati cijeli stan i taj proces može potrajati i do nekoliko godina.

Dugoročna investicija
Treća i sve češća opcija kod nas je ulaganje u investicijsko zlato kojemu cijena, uzmemo li u obzir statistiku u zadnjih 20 godina, raste u prosjeku 7,5 posto godišnje i pobjeđuje inflaciju. Prednosti investicijskog zlata su brojne: brzo ga možete pretvoriti u novac, odlično čuva vrijednost, investicija je koja se nalazi u rukama investitora, pruža veliku tajnost i ono najbolje, oslobođena je od PDV-a i poreza na kapitalnu dobit. Nijemci već godinama veliki dio svoje imovine pretvaraju u investicijsko zlato.

Razlog tome je što je kod njih već dugi niz godina ulaganje u zlato rasterećeno poreza i nameta, a gledajući zadnjih nekoliko financijskih kriza na kojima su Njemački ulagači izgubili veliku količinu novaca ulažući u dionice, zlato je postalo prepoznato kao vrlo kvalitetna dugoročna investicija. Investicijsko zlato se ne smije uspoređivati sa zlatnim nakitom pošto je nakit daleko skuplji i kada se prodaje, otkupne cijene su nekada i do 50 posto ispod one po kojoj ste nakit kupili. Dok je kod investicijskog zlata to u prosjeku svega 3 posto.

Primjerice, da ste prije 20 godina kupili investicijskog zlata u vrijednosti 1000 kuna, danas bi to isto zlato vrijedilo 4500 kuna. A da ste isti iznos stavili na štednju, imali bi, uzmemo li u obzir prosječnu kamatu, 2200 kuna. Drugim riječima zaradili bi ste više nego duplo! Investicijsko zlato u cijelome svijetu se kupuje u specijaliziranim trgovinama, a u Hrvatskoj se najviše prodaju poluge od 100 grama te zlatnici 1 dukat i 4 dukata. Iako poluga od 100 grama košta cca 28.000 kuna, s investiranjem se može krenuti već od 350 kuna.

Novac gubi vrijednost
Prema statistikama HNB-a, hrvati na štednji imaju preko 200 milijardi kuna, a ono najgore je što taj novac gubi na vrijednosti. Razlog tome je neupućenost u ostale oblike investiranja. Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, investicijsko zlato se nije isplatilo radi poreza, ali sada kada je oslobođeno od raznih nameta, sve više Hrvata štedi u njemu i skida novac sa štednje u bankama. No i dalje postoji nesigurnost i pitanje - Kako da znam da zlato koje sam kupio nije krivotvoreno? Vrlo jednostavno - zlato je vrlo teško krivotvoriti i ako znate osnove, neće vam se desiti propust! 

Komentari (8)
  • Ilic17
    Ilic17 16:02 5.6.2019.

    FED i ECB u ekonomiju ubacuju milijarde $ i € da bi rasla ovim tempom, ali svaki rast negdje mora stati! Nije ni čudo da mali igrači ponovno nasjedaju na one priče da zlato ne valja jer ne daje dividendu! Al zašto onda veliki igrači masovno kupuju zlato ako je ono tako loša investicija??
    ZATO ŠTO JE PO TRENUTNOJ CIJENI NA RASPRODAJI!
    Naravno da će svi poludjeti za zlatom kada bude iznad 2.500$ po unci, al onda je kasno.

    Ja osobno ne bi pretvorio cijelu štednju u zlato, ali 30-40% mislim da je ok. Naravno ovo je dugoročna investicija.

  • Ledica
    Ledica 14:32 5.6.2019.

    Nije loše ubaciti nešto u treći stup odnosno dobrovoljnu mirovinsku štednju za stare dane.
    Još i država sitno doda u vidu subvencije.

  • zvonkac
    zvonkac 14:08 5.6.2019.

    U čarapu jer su maheri ukinuli sve moguće zarade za malog čovjeka, uključivo štednju i dionice.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!