U godini kada Opatija, Kvarner i Hrvatska obilježavaju 170 godina tradicije organiziranog turizma, pod svjetla javnosti dolaze dobre i loše stečevine upravljanja turističkom ponudom kroz minula desetljeća. Slučajno ili ne, konačno je došlo vrijeme za temeljno preispitivanje ciljeva i načina njihovog postizanja u djelatnosti koja je kompleksnija od bilo koje industrijske grane, koja uz sebe veže najširi spektar proizvoda i usluga, čiji je temeljni proizvod životni stil domicilnog stanovništva i sveukupna prirodna i kulturna materijalna i nematerijalna baština. U 2013. godini Sabor Republike Hrvatske usvojio je Strategiju razvoja hrvatskog turizma.

Novi pristup

Ovo je prvi put u neovisnoj Hrvatskoj da se turizmu daje ovakav strateški značaj. Iz ovog temeljnog dokumenta proizlaze svi zakonski i operativni akti koji se odnose na turizam. Već su do sada inovirani Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilnik o kategorizaciji ugostiteljskih objekata, a pripremaju su nova zakonska rješenja za turističke usluge i sustav turističkih zajednica. Pred samim usvajanjem i je i važan operativni plan za ostvarenje strateških ciljeva – Strateški marketinški plan hrvatskog turizma. U posljednje dvije godine učinjen je veliki posao na stvaranju uvjeta za novi pristup upravljanju turističkom ponudom Hrvatske.

Prije 20 godina Hrvatska je izašla iz ratnog vihora koji je uništio mnoge ljudske živote, nanio ogromne materijalne štete, ali i potpuno poremetio sustav vrijednosti. Ono što se događalo u ratu i poratnom razdoblju na području privatizacije društvene imovine, preraspodjele kapitalnih vrijednosti, organizacije javnog sektora i lokalne uprave i samouprave, te učinkovitosti središnje države i stožernih javnih usluga i danas snažno utječe na tempo prilagodbe hrvatskog gospodarskog modela aktualnim svjetskim trendovima. Tako smo se do sada bavili promocijom najprije samostalne i neovisne Republike Hrvatske kao stare/nove mediteranske turističke destinacije, a onda smo taj propagandni napor proširili na poslovne subjekte i turističke regije. Poruka je uvijek bila ista – Hrvatska je lijepa i sunčana zemlja, s čistim i bistrim morem, lijepim plažama, Dubrovnikom, Istrom i Plitvicama i dobrim smještajem. Isti obrazac djelovanja ponavljao se na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj. U međuvremenu su se dogodile značajne promjene – velika globalna ekonomska kriza, klimatske promjene, revolucija u informatizaciji, potpuna dostupnost informacija, globalizacija konkurencije turističke ponude, veća mobilnost putnika, široka diverzifikacija potražnje vezana uz osobni životni stil i jačanje ekološke svijest. Mi smo i dalje svoj turistički razvoj – i nazovimo ga tako – marketing, razvijali na matrici prošlog stoljeća.

Neobični uvjeti

Srpanj 2014. otkrio je mnoge slabosti hrvatske turističke ponude, ali i upozorio na potrebu uvažavanja klimatskih promjena kao bitnog faktora u planiranju poslovanja. Prva polovica srpnja godinama je obilježena poteškoćama u ostvarenju planiranih turističkih dolazaka zbog nekoliko razloga: obitelji su još zaokupljene završetkom školske godine, upisima na škole i fakultete, u mnogim emitivnim zemljama škole još uvijek traju i u srpnju, taj mjesec se smatra glavnom sezonom pa većina cijena usluga raste već početkom srpnja. Prošle i ove godine službe prodaje koncentrirale su svoja srpanjska očekivanja prema ruskom, ukrajinskom i britanskom tržištu. Zbog kulminacije ratnih zbivanja u koja su uključene Rusija i Ukrajina te snažnih ekonomskih posljedica takvog stanja (devalvacija nacionalne valute, ekonomske sankcije, mobilizacija tj. vojna obveza dijela stanovništva) ove godine nije došlo do očekivanog učinka s tih tržišta. Velika Britanija generira uglavnom dolaske mlađe populacije koja traži dobru zabavu, jeftiniju od one u svojoj zemlji. Usto, segment seniora na kružnim putovanjima morem i kopnom također dobro reagira na Dubrovnik kao zvijezdu ponude. Nedostaje srednji sloj, obitelji koje bi dolazile na duži odmor u destinaciju. Istovremeno su prilično zanemarena tržišta Poljske, Slovačke, Češke i Mađarske koja traže drugačiji pristup i fleksibilnije pakete ponude u nižem cjenovnom razredu. Naravno da i na ostalim tržištima poput Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Skandinavije i zemalja Beneluksa, treba nuditi posebne ponude različitim ciljnim skupinama: aktivni odmor, nautika, petfriendly, seniori, mladi… Ovakvi vremenski uvjeti sa uzastopnim padalinama kroz čitav srpanj, neobičnom situacijom da je more toplije od kopna, neminovno donose ranije odlaske i odgodu putovanja u destinaciju. Kupališni turizam ovisi o vremenskim uvjetima baš kao i skijaški.

Važnost timskog rada

Temeljem svega navedenog, Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice u proteklih je nekoliko mjeseci donijelo odluke kojima se sasvim sigurno “okreće ruta” u djelovanju krovne turističke organizacije i sustava turističkih zajednica.

Prijedlog Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma doživio je opsežnu reviziju i njegov konačan prijedlog uskoro bi mogao biti usvojen. Elementi tog plana, poput potpore destinacijskim programima za pred i postsezonu, već se provode. Zaključen je i prvi krug natječaja za potporu programima Destinacijskih marketinških kompanija (turističkih agencija). Raspisan je natječaj za izradu Turističkog informacijskog sustava na informatičkoj platformi (još nemamo mogućnosti sagledavanja stanja turističkih dolazaka i noćenja po smještajnim segmentima i tržištima u realnom vremenu). Konačno, izborom Ratomira Ivičića za direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, Turističko je vijeće stavilo točku na eru razdoblja “kulta ličnosti” kada se neprestano tragalo za “velikim vođom” koji će spasiti hrvatski turizam. Ratomir Ivičić je odličan organizator, timski čovjek, vrlo operativan. Siguran sam da će okupiti u uži tim stručne ljude koji će kao specijalisti dati doprinos timskom radu. I ministar Darko Lorencin funkcionira na isti način.

Moramo zasukati rukave i odraditi teške dionice koje stoje pred nama. Sadašnji sastav Turističkog vijeća na čelu sa Darkom Lorencinom i Ratomirom Ivičićem ima taj kapacitet. Jedna od ključnih zadaća HGK je unutarsektorsko i međusektorsko povezivanje gospodarskih subjekta. Naša dobra kvarnerska iskustva kroz koja smo ostvarili suradnju između obiteljskog smještaja, turističkih agencija, hotelskih kuća, restorana, OPG-a, proizvođača vina, sira, pršuta – čak i veterinarskih stanica – želimo podijeliti s kolegama iz cijele Hrvatske.

Snaga obiteljskog smještaja

To je i osnovna ideja koja je inicirala organizaciju prvog Foruma obiteljskog smještaja – FOS-a HGK. U Opatiji će se 15. listopada okupiti oko 1000 vlasnika obiteljskog smještaja iz cijele Hrvatske. Organizaciju ovog skupa preuzima Zajednica obiteljskog smještaja i turizama HGK koja će putem osnovanih županijskih sekcija animirati sudionike. Predsjednik HGK Luka Burilović također daje punu podršku ovom skupu, a direktorica Sektora turizma Leila Krešić Jurić već intenzivno radi na animaciji članica Komore da se priključe skupu kao sponzori i ponuditelji svojih proizvoda i usluga. Čak 60.000 domaćinstva koja raspolažu s gotovo 500.000 kreveta mogu apsorbirati zaista velike količine različitih roba i usluga namjenski proizvedenih za ovaj segment mikropoduzetništva – od milijuna plahti i jastučnica, preko namještaja, vrtnih garnitura, TV i internet opreme, bazenske tehnike, suncobrana, ležaljki, dječjih rekvizita i slično.