Norveška studija iz svibnja ove godine obradila je 12 pomorskih centara: Hamburg, Hong Kong, Kopenhagen, London, New York, Oslo, Pirej (Atena), Rio de Janeiro, Rotterdam, Singapur, Šangaj i Tokio. U odnosu na brodovlasnike, tj. one koji s kopna upravljaju brodovima, Oslo je zauzeo prvo mjesto. Slijede Singapur, Pirej (Atena), Tokio, Hong Kong… Najvažniji svjetski pomorski financijski centar je Oslo. Slijede New York, London, Singapur, Hong Kong. Svjetski pomorsko-pravni i osiguravajući centar je London. Drugi je New York, treći Singapur, četvrti Hong Kong, peti Oslo. Po suvremenosti pomorske tehnologije Singapur je zauzeo prvo mjesto. Slijede Hamburg, Šangaj, Oslo, Tokio.Na temelju tih pokazatelja vodeći svjetski pomorski centar je Singapur. O svim ostalim pomorskim centrima mogli bismo raspravljati jesu li zaslužili to mjesto ili nisu, tj. je li studija naručena ili objektivna. Iza Singapura slijede Oslo, London, Hamburg, Hong Kong, New York, Šangaj, Tokio, Kopenhagen, Pirej (Atena), Rotterdam i Rio de Janeiro.

Šangaj ozbiljna konkurencija
Proces globalizacije (čitaj: ‘kapital traži jeftiniju radnu snagu’) nije nigdje bio tako uvjerljiv kao u pomorstvu u posljednjih 20 godina. Zbog nezaustavljiva procesa globalizacije ne možete sa sigurnošću računati da ćete zadržati radno mjesto ma gdje u svijetu radili, bez obzira na znanje, sposobnosti i iskustvo. Isto je i s pomorskim centrima, koji traže načine kako konkurirati postojećima i novima koji se upravo rađaju.Norveška se uspjela plasirati među vodeće pomorske zemlje svijeta zbog nafte (plina), koja joj je omogućila da potvrdi svoju pomorsku orijentaciju. Velika Britanija zadržala je visok ugled u pomorstvu zbog tradicije, a engleski je jezik tome uvelike pomogao. Njemačka (Hamburg), premda nije otočna država, a ni obala joj nije posebno duga, važnu ulogu u pomorstvu ostvarila je zahvaljujući novim tehnologijama. Zbog Kine se Hong Kong u svjetskom pomorstvu ne može ne spomenuti. Singapur se nalazi na poziciji koju je teško zaobići na putovanju iz Dalekog istoka prema zapadu, blizu je Kine i drugih mnogoljudnih država, tako da je njegovo mjestu u svijetu pomorstva neupitno. Kopenhagen ima najveću pomorsku kompaniju, Pirej (Atena) ima najviše kompanija, a Tokio zbog svojih izvozno-uvoznih potencijala moru posvećuje posebnu pozornost.No, bez uspostave kontakata sa Šangajem (Kinom), nijedna velika pomorska kompanija ne može računati na dugoročno uspješno poslovanje, tako da Singapuru kao svjetskom pomorskom centru može konkurirati samo Šangaj. Velikoj konkurenciji europskih luka Rotterdam i dalje odolijeva, a New York će ostati snažno financijsko i pravno središte svjetskoga pomorstva.

Što će biti s Rio de Janeirom najviše ovisi o brazilskoj gospodarskoj strategiji, koja želi iskoristiti svoje naftne i rudarske potencijale, pa mnogi već neko vrijeme žele u Brazilu osigurati što bolju poslovnu poziciju.Premda je Tokio mogao zauzeti bolju poziciju među svjetskim pomorskim centrima, mnogi će radije poslovati iz Londona ili New Yorka, primjerice, nego iz Tokija. Razlog tome je što Japan želi ponajprije osigurati posao svojim kompanijama. Engleski jezik nije u Japanu pustio korijene kao u drugim pomorskim centrima, pa je i zbog toga manji interes stranaca za Japan. Dugoročno gledajući, Japan ulaže u druge zemlje, što će mu donijeti gospodarske koristi u budućnosti, a od istraživanja u području novih tehnologija, ponajprije u brodogradnji, očekuje mnogo. Ako se tri brodarska diva (Mitsui Osaka Shosen Kaisha Line – MOL, Nippon Yusen Kaisha – NYK Line i Kawasaki Kisen Kaisha – K Line) zaista jednoga dana udruže, japanski će utjecaj u pomorstvu doći do izražaja. Zasad se razmišlja o ujedinjenju kontejnerskoga dijela kompanija.Trenutačno je MOL na desetom mjestu, NYK na dvanaestom, a K Line na četrnaestom mjestu po veličini među kontejnerskim brodarima. Ujedinjenjem bi došli na četvrto mjesto, iza Maerska, MSC-a i CMA CGM-a. MOL je inače najveći tankerski brodar na svijetu sa 118 tankera ukupne nosivosti oko 16,3 milijuna tona, što znači da je prosječna nosivost tankera oko 138.000 tona, a prosječna starost manja od sedam godina, što je impresivan podatak.

Uspon japanskih LNG brodara
MOL je i jedan od najvećih svjetskih LNG brodara. Japan je najveći uvoznik ukapljenoga prirodnog plina, a kako je prirodni plin u posljednjih 12 mjeseci u Japanu bio izuzetno tražen zbog problema s nuklearkama, LNG brodari su profitirali. Samo je u prva dva mjeseca ovegodine u Japan uplovila trećina LNG tankerske flote, što znači da se teret istovario oko 270 puta, što je 20-ak posto više nego obično.MOL, kao najveći japanski brodar, vlasnik je 408 brodova ukupne nosivosti 29,2 milijuna tona, što znači da je prosječna nosivost broda oko 72.000 tona. Slijede NYK sa 384 broda ukupne nosivosti 27,8 milijuna tona (prosječne 72.000 tona), K-Line sa 263 broda ukupne nosivosti oko 19,2 milijuna tona (prosječne 73.000 tona), Shoei Kisen Kaisha sa 133 broda ukupne nosivosti 9,1 milijun tona, Doun Kisen sa 92 broda ukupne nosivosti oko 7,1 milijun tona… Najveća japanska luka po ukupnoj nosivosti brodova koji su uplovili u nju je Nagoya (oko 305 milijuna tona), druga je Yokohama (oko 287 milijuna tona), treća Kobe (oko 179 milijuna tona), četvrta Tokio (oko 178 milijuna tona), a peta Chiba (oko 175 milijuna tona).Japan je izrazito otočna država i nema drugog izbora osim osloniti se na more. Zbog svoje organiziranosti i upornosti Japan će nastojati će zadržati što bolju poziciju među svjetskim pomorskim državama.

Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige ‘Practical Ship Stability’ i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima