Za pomorski dio Singapura 2011. godina bila je uspješna unatoč pomorskoj i brodograđevnoj krizi. Brodarima je singapurska zastava jedna od deset najomiljenijih. Potkraj prošle godine vijorili su je brodovi ukupne bruto tonaže oko 57,4 milijuna (4111 brodova), a 2005. samo 3219 brodova ukupne bruto tonaže 33 milijuna tona. Singapursku luku koristili su brodovi ukupne bruto tonaže koja je prešla prvi put dvije milijarde tona (2,12 milijarde). Samo sedam godina ranije, 2004., premašena je milijarda bruto tona. U tome su kontejnerski brodovi sudjelovali sa 31 posto, kao i tankeri, a brodovi za prijevoz rasutih tereta sa 29 posto. Zanimljivo je da je broj brodova 2004. koji su uplovili u Singapur bio veći nego 2011., no povećala se nosivost, tj. bruto tonaža brodova. U Singapur je 2011. uplovilo 127.998 brodova, a 2004. njih 133.185.Trajekti koji plove područjem Singapura sudjelovali su uplovljavanjem u luku sa 26 posto 2011., tankeri 17 posto, kontejnerski brodovi 15 posto, a brodovi za prijevoz rasutih tereta 10 posto. Da bi istovarili, tj. utovarili teret, u 2011. u Singapur je uplovilo 51.515 brodova, da bi obavili popravak njih 8235, da bi utovarili gorivo za pogon svojih strojeva 37.753 broda, da bi se opskrbili hranom, rezervnim dijelovima i sl. 22.685 brodova…

Pomorski put svile
Kad je prije četrdeset godina u Singapur uplovio prvi kontejnerski brod, počela je moderna era najvažnije svjetske tranzitne luke. Devet godina kasnije (1981.), kontejnerski promet luke prešao je milijun dvadesetstopnih kontejnera, a sljedeće godine Singapur je postao najprometnija luka svijeta po tonaži. Prešavši promet od pet milijuna kontejnera, luka Singapur postala je 1990. najveća kontejnerska luka svijeta. Četiri godine kasnije kontejnerski se promet udvostručio i prešao deset milijuna kontejnera. Godine 1998. postaje prva kontejnerska luka u svijetu koja je od osnutka ostvarila ukupan promet veći od sto milijuna kontejnera.U 2005. promet kontejnera prešao je dvadeset milijuna, a 2011. stigao je do 29,4 milijuna kontejnera. Oko 85 posto kontejnera koji se iskrcaju u Singapuru kasnije nastavljaju put za neko drugo odredište.Poznavatelji povijesti pomorstva znaju da se stoljećima plovilo iz Kine za Perzijski zaljev, a kasnije i za Europu, po tzv. pomorskom putu svile. U doba najpoznatijega kineskog pomorca Zheng Hea (15. stoljeće) Singapur su zvali Temasek.Da bi se pratio gusti pomorski promet, lučke vlasti Singapura raspolažu sustavom koji može pratiti kretanje deset tisuća brodova. S više od 170.000 osoba koje žive od pomorstva, pomorstvo pridonosi oko sedam posto singapurskom BDP-u.Singapur ima oko 5,2 milijuna stanovnika na samo 687 četvornih kilometara kopna. U usporedbi sa Singapurom, Hrvatska je pravi div po površini kopna (80 puta veća od Singapura), a ima milijun stanovnika manje, što znači da je na površini grada Zagreba moguće smjestiti sve stanovnike Singapura. Ako netko misli da je zbog te gužve u Singapuru životni vijek kraći, vara se. U Singapuru muškarci žive oko šest godina dulje nego u Hrvatskoj, a žene oko četiri godine.

Singapur je 2005. imao stanovnika otprilike koliko Hrvatska ima danas, no broj stanovnika sa singapurskim državljanstvom, tj. stalnim mjestom boravka, je oko 3,8 milijuna. U posljednjih sedam godina broj stanovnika Singapura povećan je za oko milijun, a državljana za samo oko 0,3 milijuna. Nezaposlenost je u Singapuru dva posto. Porast industrijske proizvodnje u veljači ove godine u odnosu na godinu ranije iznosio je oko 12 posto.Singapur je prošle godine prodao 43,2 milijuna tona različitih vrsta goriva koje brodovi koriste za pogon svojih strojeva, što je još jedan rekord. Godine 2005. ta je količina bila oko 25,5 milijuna tona. Cijena tone goriva tipa IFO 380 CST sredinom travnja ove godine iznosila je 725 dolara, a u 2011. prodano je 34,1 milijun tona. Riječ je o vrlo unosnom poslu koji se mjeri desecima milijardi dolara. Zbog toga je konkurencija među dostavljačima goriva brodovima u Singapuru golema. Kinesko-hongkonška kompanija Brightoil Petroleum prešla je mnoga zvučna imena poput Shella i ExonMobila te se približila vodećem BP-ju u prodaji goriva brodovima u Singapuru. Najozbiljnija konkurencija Singapuru stići će iz Kine, gdje će se dostava goriva brodovima izjednačiti s količinom dostavljenom u Singapuru već za nekoliko godina. Da je cijena goriva vrlo prihvatljiva za brodare u Singapuru, svjedoči i podatak iz sredine travnja ove godine, kad je cijena spomenutoga goriva tipa 380 bila niža za 13 dolara od Hong Konga, 47 dolara od Tokija i 135 dolara od Sydneyja.

Poučak Rijeci
Kad je u posrijedi količina tereta, u Singapuru je 2011. ostvaren promet od oko 531 milijun tona. Od toga je kontejnerskom pripalo oko 309 milijuna tona, a nafti oko 184 milijuna tona. Svi navedeni podaci potvrđuju da veličina države nije mjerilo uspješnosti luka. Stoga radi riječke luke treba dati poseban naglasak prometnoj vezi s Europom. Zbog neulaganja u prometni sustav luka Rijeka nije mogla ostvariti ambicije u interesu Hrvatske. I danas, umjesto da se lokacije riječke luke (Krk, Bakar, itd.) povežu s Mađarskom na suvremen način, a jug Hrvatske preko Pelješkog mosta, planiraju se ‘Zagreb na Savi’ i cesta kroz BiH.

Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige ‘Practical Ship Stability’ i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima