Rupe na crnoj listi neplatiša doprinosa

Autor: Jadranka Dozan , 26. travanj 2012. u 22:00

Problem su oni s više-manje kroničnim obilježjima nediscipline plaćanja (ne samo doprinosa), koji za plaće još uspijevaju ‘skucati’, a usto imaju solidan proizvod

Nema uplate doprinosa, nema isplate plaća. Na prvu loptu, s pravnog stajališta, tu ne bi trebalo biti mnogo dvojbi. Neuplaćivanje zdravstvenih i mirovinskih doprinosa (prvi i drugi stup) ozbiljno je kršenje zakonskih obveza i logično je da se takva praksa sankcionira jer, kao i kod neplaćanja obveza prema dobavljačima, time se guše oni koji se drže pravila, a koji i sami dolaze u teškoće zbog takve loše prakse.

No, kažnjavanjem poslodavaca bit će, na žalost, kažnjeni i njihovi radnici, a (manji) dio njih u tom procesu čišćenja na kraju će ipak ostati i bez posla. U tvrtkama koje tek sporadično (dva-tri mjeseca) imaju problem skupiti dovoljno novca za isplate i plaća i doprinosa zaposlenici bi se mogli suočiti tek s kratkoročnim zastojem u isplati plaća. U onima gdje se taj problem pojavi, primjerice, unutar mjeseca, banke će provesti nalog za isplatu plaća i bez onoga za doprinose, ali će morati promptno izvijestiti Finu (a ona Poreznu) o tome. Izmiri li poslodavac obvezu naknadno, samo će potrošiti nešto dodatnog vremena sebi i banci. Međutim, u cijeloj toj priči takvi i nisu problem. Problem su oni s više ili manje kroničnim obilježjima nediscipline plaćanja (ne samo doprinosa) i koji se i uz najbolju volju ne mogu brzo maknuti s crne liste Porezne uprave, a imaju desetke ili stotine zaposlenih za čije plaće još uspijevaju “skucati”, a usto imaju i razmjerno solidan proizvod ili tržišnu poziciju. Drugim riječima, reći će porezni stručnjaci, ovdje govorimo (i) o tvrtkama kod kojih mimo automatizama valja analizirati što je utjecaj krize i što valja poduzeti ili potaknuti u smjeru stabilizacije poslovanja. Jer, među takvima se nađu i tvrtke poput Varteksa, Konstruktora… Zato nije slučajno da su u paketu jačanja financijske discipline i poboljšanja situacije s nelikvidnošću u gospodarstvu, uz uredbu o plaćanju doprinosa, predviđena i dva zakona. Jedan od njih je Zakon o financijskom poslovanju koji, među ostalim, uključuje institut prisilnih nagodbi, pretvaranja potraživanja u udjele i planove restrukturiranja za tvrtke s dobrim izgledima za budućnost. No, takvi pokušaji nisu novost; bilo ih je i za bivše Vlade. Za uspjeh takvih intervencija potrebni su instrumenti, povjerenje u sustav (uz strah od sumnjičenja zašto se baš spašava ova ili ona tvrtka), ali i ekipa koja bi sa strane države operativno provodila “brza restrukturiranja”. Prilično je upitno ima li ministar Linić ljude za to.

Komentari (6)
Pogledajte sve


Još samo jedno mazanje oöiju javnosti. Ako i prijavim takvog poslodavca država će vjerovatno naplatiti kaznu a ja opet neću vidjeti svoju plaću i još ću dobiti otkaz.

a nečeš sigurno dobit povišicu i cve[emo_namigusa]tje

Još samo jedno mazanje oöiju javnosti. Ako i prijavim takvog poslodavca država će vjerovatno naplatiti kaznu a ja opet neću vidjeti svoju plaću i još ću dobiti otkaz.

Ti si 100% sa crne liste

Izgleda da svi na forumu sagledavaju problem iz svoje "kutije". Možda bi trebalo sagledati uzroke problema. U argumentacijama nedostaju brojevi!

@Dakle, doprinosi su obvezni prema Ustavu SAMO ako poslodavac za to IMA sredstva, što je posebno važno za samozaposlene tj. obrtnike.
Ti si 100% sa crne liste,

New Report

Close