Marija van Hemert

Marija van Hemert

Analitičarka Addiko banke

Rast eurozone ugrožava jačanje protekcionizma i neizvjesnost u Italiji

Očekuje se da će ECB nastaviti svoju ekspanzivnu politiku dok se stopa inflacije ne približi željenoj razini od blizu 2%, a program otkupa vrijednosnica trajat će u smanjenom obujmu do kraja godine, dok se prvo podizanje bazičnog kamatnjaka ne očekuje prije druge polovice 2019. godine.

Prema prvim podacima, rast realnog BDP-a eurozone u prvom kvartalu ove godine iznosio je 0,4% kvartalno (2,5% godišnje), što u usporedbi s 0,7% ostvarenih u prethodnom tromjesečju svakako ukazuje na slabljenje ekonomske aktivnosti. Njemačka kao najveće gospodarstvo euro područja ostvarila je rast od 0,3% kvartalno (prethodni kvartal 0,6%), a lošije rezultate bilježe i ostale članice poput primjerice Francuske ili Nizozemske.

No, koji su razlozi slabijeg rasta? Glavne uzroke možemo iščitati iz nešto lošijih ostvarenja izvoza i industrijske proizvodnje, posebice tijekom prva dva mjeseca ove godine. Slabija vanjska potražnja ostavila je traga na izvozu, a dodatni utjecaj imalo je i jačanje eura čija je aprecijacija tijekom posljednjih mjeseci umanjila cjenovnu konkurentnost proizvoda eurozone iz perspektive stranih potrošača.  Manjim dijelom usporavanje se može pripisati i jednokratnim faktorima kao što su lošiji vremenski uvjeti, epidemija gripe, raniji Uskrs ili pak štrajkovi (sindikat metala u Njemačkoj). 

Manja očekivanja
Rezultati anketa pouzdanja i ekonomskog sentimenta također su usklađeni s kretanjima ekonomskog rasta. Primjerice, ESI kompozitni indeks ekonomskog sentimenta za travanj niži je skoro 3 postotna boda u odnosu na kraj prethodne godine, ali važno je istaknuti da se još uvijek nalazi znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka. Treba uvažiti i da kretanja indeksa unutar pojedinih kategorija nisu u potpunosti ujednačena, jer dok su očekivanja industrije, trgovine i potrošača dosta niža, pad očekivanja u uslužnom sektoru bio je manje izražen dok sentiment u sektoru građevinarstva raste.

Drugim riječima, očekivanja jesu manja, ali rast je i dalje neupitan. U skladu s navedenim, tržišta su već blago prilagodila svoje projekcije rasta za gospodarstvo eurozone (u prosjeku za 0,3 do 0,5 postotnih bodova), te očekuju rast u rasponu 2-2,5% tj. zadržavanje rasta iznad potencijala. Uz solidnu vanjsku potražnju, očekuje se veći poticaj od strane domaće potrošnje uslijed rasta zaposlenosti i očekivanog dohotka. 

Inflacija još niska
U prilog tome idu i trenutno povoljniji uvjeti financiranja na tržištu, a posljednja anketa kreditne aktivnosti ECB-a ukazuje i na smanjenje standarda odobravanja plasmana, kako u korporativnom tako i u segmentu stanovništva.  Fiskalna politika ostaje u domeni konsolidacije, ali ne isključuje se mogućnost blage ekspanzije koja će podržati ekonomski rast u narednih nekoliko godina. Glavni rizici u ovakvom scenariju uglavnom proizlaze iz političke sfere, od jačanja protekcionizma, političke neizvjesnosti u Italiji, do dogovora oko daljnjih integracija i reformi u eurozoni, no rast je do sada uspješno odolijevao sličnim izazovima.

U međuvremenu, inflacija u eurozoni ostala je na niskim razinama, no ostaje za vidjeti kako će se nositi s rastom plaća i trenutnim pritiscima cijene nafte. U tom smislu, s obzirom na i dalje solidne ekonomske izglede očekuje se da će ECB nastaviti svoju ekspanzivnu politiku dok se stopa inflacije ne približi željenoj razini od blizu 2%. Program otkupa vrijednosnica nastavit će se do kraja godine, ali najvjerojatnije u nešto smanjenom obujmu, dok se prvo podizanje bazičnog kamatnjaka ne očekuje prije druge polovice 2019. godine. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve