Prvo podizanje kamatnih stopa u SAD-u moglo bi se dogoditi već u ožujku

Autor: Marija van Hemert , 14. ožujak 2018. u 22:00

S ove strane Atlantika ne treba se nadati da će ECB tako skoro krenuti u promjenu monetarne politike, nakon snažnog gospodarskog rasta lani i u 2018. se očekuje nastavak sličnog trenda sa stopom rasta oko 2,5%, ali stopa inflacije i dalje je znatno ispod željene razine od 2%.

Očekivanja za rast američkog gospodarstva u 2018. godini kreću se oko 3%.Porezna reforma, najavljena fiskalna ekspanzija i infrastrukturne investicije podržavaju priču o ekonomskom rastu, a u prilog tome svakako idu i nedavno objavljeni podaci o rastu plaća i zaposlenosti, te visoka razina poslovnog i potrošačkog povjerenja. 

Posljedično, inflatorni su pritisci znatno ojačali uslijed veće domaće potražnje.  Obzirom na izraženu orijentaciju američke ekonomije na uslužni sektor, rast cijena u segmentu stanovanja, obrazovanja i medicinskih usluga, kao i rast cijene rada, dodatno su potaknuli nagađanja da bi do kraja godine stopa inflacije mogla dostići razinu nešto ispod 2%. U skladu s navedenim, očekivanja o bržem podizanju kamatnih stopa su sve veća. 

Optimistična tržišta
Iako je u svom nedavnom obraćanju čelnik Feda Jerome Powell potvrdio već poznate planove o podizanju referentnih stopa u tri navrata tijekom godine, tržišta optimistično kalkuliraju s ubrzanjem tempa rasta kamatnjaka. Štoviše, prvo podizanje kamatnih stopa moglo bi se dogoditi već tijekom ožujka, te bi do kraja godine stope mogle porasti do razine od 2,50-2,75%.

Dok su očekivanja o podizanju kamatnih stopa u SAD-u sve snažnija, s ove strane Atlantika ne treba se nadati da će ECB tako skoro krenuti u promjenu monetarne politike. Nakon snažnog gospodarskog rasta u 2017. godini, i u 2018. se očekuje nastavak sličnog trenda sa stopom rasta oko 2,5%. No unatoč snažnim ekonomskim izgledima, stopa inflacije i dalje je znatno ispod željene razine od 2%.

Niska inflacija stoga ostaje glavno uporište za nastavak ekspanzivne monetarne politike i u ovoj godini. Mogući scenariji vezani uz otkup državnih obveznica uključuju nagli prekid, nastavak programa sadašnjim tempom (30 mlrd. eura mjesečno) ili postupno smanjivanje otkupa. No pitanje je kako će odluke ECB u konačnici utjecati na prinose državnih papira. Član Upravnog vijeća ECB-a Benoît Coeuré nedavno je naglasio kako Središnja banka može prestati s programom otkupa državnih obveznica bez većih bojazni o pojačanom pritisku na rast njihovih prinosa. 

Bez veće premije
Prema njegovom mišljenju dugoročni prinosi najviše ovise o očekivanjima o budućem kretanju kamatnih stopa u kratkom roku, te o ročnoj premiji. I dok bi se ovo prvo trebalo jasno iščitati iz smjernica buduće monetarne politike, drugo je ipak ovisno o potražnji investitora. No, obzirom na činjenicu da je količina obveznica u rukama privatnih investitora trenutno prilično niska, ne treba očekivati da bi njihovi zahtjevi uključivali znatno veću premiju.

Obzirom na dosljednost u svom strpljivom i opreznom pristupu, očekujemo da će smjernice buduće monetarne politike ECB-a ostati iste. Drugim riječima, izgledno je da će se program otkupa vrijednosnih papira nastaviti i nakon rujna, iako možda u nešto manjem obujmu, dok će podizanje kamatnih stopa najvjerojatnije morati pričekati sredinu slijedeće godine. 

Komentirajte prvi

New Report

Close