Sjajno se sve složilo Vladi i njezinu ministru financija Ivanu Šukeru. Topla zima koja je smanjila troškove za grijanje i omogućila raniji početak turističke sezone, porast prometa zbog gospodarske živosti u regionalnom okruženju, rast domaćih investicija i osobne potrošnje, dobrano su iznad plana napunili državni proračun. Nije se to dogodilo bez Vladinih zasluga. Investicije u cestogradnju, povrat mirovina, rast zaposlenosti, dobici na tržištima kapitala (koje je uz ostalo potaknula i javna ponuda Ininih dionica) doveli su polugodišnji gospodarski rast na sedam posto, što je posredno prepunilo i državnu blagajnu. Ona je konsolidirana na općoj razini, funkcionira državna riznica i smanjena je porezna evazija, kako se ministar Šuker voli pohvaliti. Nitko dosad iz poduzetničkih redova nije odgovorio na njegov izazov da se javi ako mu država u razumnom roku nije platila neki obavljeni posao. Novca ima toliko da se Vlada može pokušati svidjeti svima kao što je to nastojala i za cijelog mandata. Sretna je okolnost što to može raditi svježim novcem jer bi u predizbornom vremenu slično napravila i s onim što bi im stajalo na raspolaganju. Ovako mogu sa 1,1 milijardom kuna smanjivati proračunski deficit na 2,6 posto i time dodatno odobrovoljiti partnere iz MMF-a i Europske unije. Poslodavci, osobito oni iz farmaceutske branše, nisu imali kuda nego jednoglasno podržati 1,2 milijarde za dug dobavljačima lijekova i najavu dodatnih 500 milijuna kojima zdravstvo mora održati prihvatljive rokove plaćanja. Sindikati su prezadovoljni većim regresima, božićnicama, naknadama za nezaposlene. Zatim, novcem koji će njihovi članovi dobiti za prava iz kolektivnih ugovora koja im nije priznala bivša Vlada. Sadašnja je u tu svrhu morala već dati 1,5 milijardi kuna, a u Ministarstvu financija tvrde da takvih “kostura u ormaru” više nema. Ostalo je i novca za dodatno udvaranje braniteljima i njihovim udrugama, poljoprivrednicima, stanovnicima otoka itd. Veći prihodi potaknut će raspravu o tome što činiti u idućoj godini. Svaka vlada se u takvoj situaciji nađe pred povećanim zahtjevima proračunskih korisnika. Poslodavci će s pravom tražiti porezno rastećenje ili barem manje doprinose. Analitičari poput Željka Lovrinčevića kažu da treba dalje demontirati državni kompleks u privredi jer se još jedanput pokazalo da je privatni sektor efikasniji i, posredno, bolji punjač državne blagajne. To je, kako tvrdi, važnije nego inzistirati na akcijama poput Hitroreza. No i njemu je jasno da je riječ o predizbornom razdoblju koje treba prebroditi bez većih potresa.