Kad se nađete u okruženju u međunarodnih financijaša i investitora, nemate ozbiljnijeg investitora koji nije čuo barem tri tužne priče o iskustvima u Hrvatskoj, opisuje percepciju investicijske klime visokopozicionirani bankar koji se u takvim situacijama nalazi veoma često.

To je, kaže, naljepnica koje se nije lako riješiti, ali bez toga će se teško osigurati znatno veći priljev stranih, ali i općenito privatnih investicija. Tu činjenicu Vlada mora imati na umu, ali to ne može biti preokupacija i odgovornost dvaju ministara već svih. Iznoseći prizemljujuća predviđanja gospodarskog oporavka u 2013. – začinjena neizostavnim podsjećanjem na nužnost reformi – i u središnjoj banci ističu upravo važnost poboljšanja poslovne i ulagačke klime s ciljem oživljavanja investicija. Naglasak na njima posve je logičan jer iduće godine ostale komponente BDP-a teško da mogu dati jači impuls rastu. Prognoze rasta za Europsku uniju, a naročito za neke od njezinih članica koje su Hrvatskoj poslovično najvažniji vanjskotrgovinski partneri (to posebice vrijedi za Italiju) takve su da se u kretanju neto izvoza robe i usluga ne može očekivati značajniji pomak. Kad se tome doda da je međunarodna konkurentnost tijekom ove godine dodatno oslabila, od neto izvoza kao komponente BDP-a ne može se očekivati više od tek blagog pozitivnog doprinosa BDP-u (očekivani rast izvoza je 1,8 posto, a uvoza 0,8 posto).

Mada Vlada u svojim projekcijama računa s rastom osobne potrošnje, i to 0,5 posto, prema većini dostupnih prognoza to je prilično nadobudno očekivanje. Pred nama je ipak godina u kojoj se (većim dijelom) očekuje nastavak rasta nezaposlenosti i pada realnih dohodaka. Tako se i procjene HNB-a u pogledu osobne potrošnje razlikuje od Vladinih projekcija i u predznaku; središnja banka očekuje još jednu godinu pada potrošnje kućanstava, i to za jedan posto. Kako je to komponenta koja čini više od polovice BDP-a, njezin pad teško može nadomjestiti forsiranje javnih investicija. Jer, udjel ukupnih investicija (uključujući i one privatnog sektora) u BDP-u je više nego upola manji. Prema HNB-ovim prognozama, rast bruto investicija u fiksni kapital u idućoj će godini biti oko 3,4 posto. Budući pak da će državna potrošnja i dogodine ostati stiješnjena, s te strane poticaja rastu BDP-a neće biti (očekivani je pad 1,1 posto). Rezultat svega toga je konačna prognoza rasta od 0,3 posto. I to s naglaskom na veće nepovoljne rizike.