Vladimir Nišević

Vladimir Nišević

Preživjet će oni koji imaju viziju, ulažu u budućnost, ali se ne rasipaju

Iako se i ovo naše izdanje zove Poslovna 2019., trebali bismo pronaći način da prerastemo pogled od samo jedne godine ili jednog izbornog ciklusa i napokon skupimo glave na hrpu te vidimo što naše gospodarstvo, ali i cijelo društvo čeka za pet, deset ili više godina. Agrokora, Uljanika, Petrokemije te slomova tržišta, svjetskih kriza i sličnih muka uvijek će biti, to nas povijest uči. No, kao pobjednici će izaći samo oni koji planiraju dugoročno. Takvi već godinama progovaraju upravo na stranicama Poslovnog dnevnika.

Čaša je uvijek jednima polupuna, a drugima poluprazna. Optimizam i pesimizam obično nas zapljusnu u podjednakoj mjeri krajem godine pa uz mnoštvo najčešće već 2. ili 3. siječnja zaboravljenih novogodišnjih odluka, godinu započinjemo istim tempom, a promjene dolaze nametnute više vanjskim faktorima nego našim rezolutnim potezima. I nekako mi se čini kako je sve spomenuto lako primjenjivo i na gospodarstvo.

Promislimo malo i vidjet ćemo da već niz godina, duže nego što Poslovni dnevnik izdaje gospodarska predviđanja, a što traje već desetljeće, svi u državi odlučno zazivaju, a poneki i provode reforme. Već godinama smanjujemo parafiskalne namete, ubrzavamo zakone, borimo se protiv korupcije, dovodimo zdravstvo u red, prilagođavamo obrazovanje potrebama gospodarstva... I možemo ovako nizati najave i želje unedogled, ali ostaje činjenica da se u konačnici rast događa pod pozitivnim vanjskim čimbenicima, a u vrlo niskom postotku našim djelima i potezima. I, bez omalovažavanja nastojanja i poteza velikih, srednjih i malih poduzetnika, koji vrijedno rade sa svojim zaposlenicima, ako bismo ipak poslušali ministra Milana Kujundžića i otišli okulistu te napokon pregledali 'vid', nisam siguran da bismo mogli vidjeti čašu polupunom. Možda bismo, uz izrazito dobrog oftalmologa (ako je koji i ostao da nije krenuo put Njemačke), mogli vidjeti da u čaši nedostaje još puno tekućine i da se sve to nekako presporo puni.

Spasili smo Agrokor, spašavamo Uljanik, ali to su bili gorući problemi. Istina - naslijeđeni i nerješavani godinama, ali ne i oni koji će pomaknuti državu. U kolumnama koje slijede može se osjetiti oprezan optimizam kao i vrlo oprezna kritika, ali ne može se uvijek pronaći ono što Hrvatskoj treba - vizija. Predugo traje dnevnopolitičko lutanje od problema do problema, a premalo se gleda, ne samo u 2019., već daleko preko toga. Prije mnogo godina imao sam priliku uređivati jedno od izdanja s predviđanjima za iduću godinu. Tada je glavna tema bio nedostatak reformi potrebnih da poduzetnici prodišu, a politika je bila fokusirana na rezanje parafiskalnih nameta. Tada baš nitko nije progovarao o problemu radne snage. Da je, možda danas ne bismo imali taj problem ili on barem ne bi bio ovako izražen.

Tada smo se bavili nemogućnošću financiranja malih poduzetnika i nelogičnim nametima koji su jedino služili punjenju javne blagajne. I tome smo donekle stali na kraj, ali po koju cijenu? Dok smo tražili kraj takvim problemima, nismo se bavili digitalizacijom i pitanjima budućnosti koja nadilaze pukih 365 dana.

Nismo razmišljali o Industriji 4.0, dolasku robota i činjenici kako u idućih 30 godina većina zanimanja više neće ni postojati. Iako se i ovo naše izdanje zove Poslovna 2019., trebali bismo pronaći način da prerastemo pogled od samo jedne godine ili jednog izbornog ciklusa i napokon skupimo glave te vidimo što naše gospodarstvo, ali i cijelo društvo čeka za pet, 10  ili više godina. Uljanika, Agrokora, Petrokemije, svjetskih kriza i sličnih muka uvijek će biti, to nas povijest uči.

Međutim, sve navedeno preživjet će oni koji planiraju dugoročno. Koji štede kad imaju, a ako treba troše i pomažu kada je kriza. Iduću godinu, kao i druge koje dolaze, preživjet će oni inovativni, koji postavljaju trendove, ulažu u budućnost, ali se ne rasipaju. Oni koji planiraju i imaju viziju. Takvi otkrivaju nove proizvode i nova tržišta. I osvajaju ih. Kada se okrenu iza sebe ili pogledaju naprijed, čaša im je uvijek polupuna ili barem znaju kao je dopuniti. A sada, da i mi budemo optimistični - i takvi već godinama pišu za ovo isto izdanje. To su, ostalom, i oni o kojima najčešće piše Poslovni dnevnik i o kojim ćemo nastaviti pisati. Upravo u 2019. naš list slavi 15. obljetnicu. Sada, okrenemo li se unazad, ali i pogledamo unaprijed, čaša se čini polupunom, a znamo i kako ju dopuniti u budućnosti.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve