Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Poželimo da 2018. Hrvatska dobije bolji financijski sustav

Kapital za projekte u Europi i svijetu danas se skuplja preko ICO-a i crowdfundinga, a kod nas još nismo podržali ni poslovne anđele, VC-e i R&D.

Najveća kočnica daljnjem razvoju Hrvatske je njen postojeći financijski sustav.

Pokazalo se da imamo svega drugoga. U Hrvatskoj imamo poduzetnika koji su spremni tvrdoglavo i revno grabiti naprijed. Imamo dobrih proizvoda za koje postoji interes kupaca u inozemstvu. Imamo kvalitetu koja se cijeni vani. Imamo i dobrih brendova. Imamo stručnjaka koji sve to rade. Konačno, ovdje imamo čak i kapitala. Prema procjeni jedne lokalne štedionice u Hrvatskoj 150 tisuća građana ima više od milijun kuna na svojim štednim računima, a ukupna štednja građana trenutačno je oko 192 milijarde kuna. Ali zbog lošeg i skupog financijskog sustava, znači ne samo loše poslovne klime, sav taj novac nekako ne oplođuje tržište i ne ulazi u nove projekte već kopni u bankama - i time koči razvoj.

Novca ima i u Hrvatskoj 
Mnogo je načina kako se to može promijeniti. Jedan je svojim primjerom pokazala Zagrebačka burza i s estonskim Funderbeamom napravila prvu hrvatsku crowdinvesting platformu Funderbeam SEE. I novac je potekao. Onaj isti novac za koje se tvrdi da ga ovdje nema i kojeg su banke spremne ponuditi jedino ako im se obvežete na masne kamate.

U četiri domaće tvrtke preko Funderbeam SEE-a dosad je investirano 2,1 milijuna eura. Mnogi od ulagača su isti oni koji ulažu u dionice izlistane na ZSE. Znači, nije točno da postojeći investitori ne žele isprobati nove instrumente ulaganja. Ali je s druge strane točno da je burza morala crowdfunding platformu realizirati preko Estonije, jer joj je prepreka nazadni, domaći financijski sustav, koji takvim drže političari, HNB, Porezna uprava i Hanfa - i time koče razvoj.

Legalizirati crowdfunding 
Prije nego je crowdfunding postao najpopularniji način prikupljanja kapitala bio je to venture capital (VC) potpomognut poslovnim anđelima. U Hrvatskoj se po tom pitanju i dalje ne događa ništa veliko. Imamo nazivno jedan VC fond, South Central Ventures, koji ni izbliza ne može zadovoljiti potrebe tržišta, a pri tome ne može niti ulagati u startupe koji su u fazi razvoja, znači najranijim fazama, već ulaže samo u one koji su u fazi ekspanzije. Nikakva korist za one koji pokreću biznis. Svjetska banka nudi sredstva za takav fond s niskom kamatom, ali još bolja je opcija koju pokušava Grad Zagreb, da povuče za to bespovratna sredstva EU i osnuje lokalni VC fond. U ovom slučaju, prepreka su političari u Saboru i Hamag-Bicru - i time se koči razvoj.

Povlastice za poslovne anđele i VC fondove, a koje su obećavale vodeće stranke na prošlim izborima povodeći se Velikom Britanijom koja je europski lider u startup investicijama, nisu uvedene. Plan je bio dati poslovnim anđelima 30 posto porezne olakšice na uloženi iznos, a u slučaju da startup propadne i izgubi se uloženo, investitora bi se za rizik nagradilo s poreznom olakšicom u iznosu od 60 posto ukupnog ulaganja. Ništa od toga Vlada i Sabor nisu napravili - i time se koči razvoj. Postoje gradovi, poput Zagreba, koji to pokušavaju premostiti tako da sami dijele novac, ali to je tek kratkoročno rješenje. Treba u cijelosti legalizirati crowdfunding u Hrvatskoj, jer sramota je da Zagrebačka burza mora novac hrvatskih ulagača u hrvatske tvrtke obrađivati preko Estonije.

To je sramota i Sabora i HNB-a i Hanfe i Porezne uprave i Vlade! Sramota je i što poslovni anđeli još uvijek nemaju porezne olakšice za investiranje u startupe! To ne smije biti predizborna mjera koja se provodi preko Hamag-Bicra već dio nacionalne gospodarske politike usmjerene na jačanje ulaganja u hrvatsko malo i srednje poduzetništvo.  Jednako tako, Vlada bi trebala ubrzati razvoj novih sjemenskih i VC fondova, jer u Hrvatskoj ima kapitala, ali je on zarobljen u bankama.

Trebala bi pokrenuti i hrvatski pandan SBIR-a, kreirati vlastiti strateški program potpora R&D-u, jer ni investitori sami ne mogu podržati sve razvojne projekte, niti to čine u SAD-u i drugim članicama Unije. Dakako, pojavila se alternativa. Dok hrvatska politika želi nastaviti čvrsto držati uzde kapitala, valjda zato što se tako najlakše dođe do provizije, očito je slijepa na mehanizam Initial Coin Offeringa (ICO), koji je globalan, brz i efikasan. Naš prvi ICO imali smo ove godine. Sad drugi, Cryptotask, u manje od mjesec dana već je u pripremama za ICO skupio kao od šale 5,37 milijuna kuna. Iduće godine očekuje se više od 20 ICO-a iz Hrvatske.

Potreban veći izbor
I da, ICO-i će biti alternativa poslovnim anđelima, sjemenskim i VC fondovima te crowdfundingu i R&D-u. No, nije to alternativa koja može zadovoljiti sve. Potreban je veći izbor financijskih mogućnosti za investicije. Ne može se izbor suziti na Vladinu agenciju i banke. To je neozbiljno i uostalom, tako je to izgledalo i nekad. Nužan nam je bolji i povoljniji financijski sustav - da prestane kočiti razvoj!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!