Vladimir Nišević

Vladimir Nišević

Postaje li bruxelleska birokracija, poput naših ‘uhljeba’, sama sebi svrhom?

Rezanjem nekih stavki u proračunu, a ponajviše izlaskom Velike Britanije, bit će pogođeni svi u europskoj Uniji

Hrvatska poljoprivredna komora priključila se brojnim poljoprivrednim organizacijama diljem Europske unije koje su negativno ocijenile novi nacrt proračuna ZPP-a, koji nakon 2020. godine predviđa za 40 posto smanjenje prihoda poljoprivrednika u odnosu na druge sektore. U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ovakav prijedlog smatraju neprihvatljivim budući da će poljoprivrednike EU, među njima i hrvatske, staviti u lošiji položaj u odnosu na druge sektore, stoji u priopćenju koje je Hrvatska poljoprivredna komora poslala kao reakciju na prijedlog Europske komisije za veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.- 2027.

Gubitak za poljoprivredu

Proračun je to Unije pritisnut izlaskom Velike Britanije, ali i željom za snažnijim ulaganjem u obranu i zaštitu granica. Naravno, u svakom prijedlogu proračuna uvijek ima nezadovoljnih - onih koji misle da im pripada ili treba više, a gotovo nikada onih koji se bune protiv prevelike potrošnje. Uostalom, nije li tako i prilikom donošenja bilo kojeg nacionalnog proračuna u Europi i šire? Iako će ovih dana biti, a već je i bilo ispisano više tekstova koji upozoravaju na gubitak za poljoprivredu, a kada je Hrvatska u pitanju ukazuju i na smanjenje sredstava za koheziju, bit će i onih trezvenijih koji će istaknuti kako naša država i ovako nije povukla sva do sada raspoloživa sredstva pa onda i smanjenja u idućem proračunskom razdoblju ne bi trebali doživljavati tako tragično.

Međutim, pogled na proračun EU možda bi trebao biti malo širi od pogleda pojedinih članica jer rezanjem nekih stavki, a ponajviše izlaskom Britanije, bit će pogođeni svi. Najveći, jer i ovako puno uplaćuju, kao i najmanji, jer možda neće moći povući sredstava koliko su željeli ili planirali do sada.

Ali u prijedlogu novog proračuna, kada se pogleda s odmakom, u oči upada jedna stavka - veća od izdvajanja za obranu, ali veća od i migracijske i granične politike. Ta stavka zove se europska javna administracija. Naime, za obranu i zaštitu predviđeno je 27,5 milijardi eura, a za migracijsku i politiku granica 34,9 milijardi eura, dok za birokraciju odlazi 85,3 milijarde eura. Znači da je davanje za administraciju gotovo 50 milijardi eura više nego za druge dvije stavke. Tu bi se sada svi oni koji govore o premalom izdavanju za određene stavke od poljoprivrede preko kohezije do obrane i migracije trebali zapitati postaje li bruxelleska administracija sama sebi svrhom. Ako smo svi mi građani Europske unije, a ujedno i uplatitelji u proračun legitimno je pitanje koje se postavlja - koga, što i za koju svrhu ćemo u sedam godina platiti 85,3 milijarde eura?

U Hrvatskoj u kojoj se često bavimo kolokvijalno nazvanim “uhljebima” i u kojoj većina medija piše o potrošnji javnog novca te proziva vladajuće za svaki krivo utrošeni novčić premalo se pažnje posvećuje puno većoj potrošnji za iste stvari na razini Unije. Razlog tome je prije svega slaba razvijenost svijesti o pripadanju Uniji, ali i slaba komunikacija od strane EK o tome da su svi građani zemalja članica ujedno i građani Unije - ergo uplatitelji u proračun. Jer taj novac za bruxellesku birokraciju također dolazi iz džepova građana.

Sve veći manjak novca

A sada dolazi najvažnije pitanje - plaćaju li građani EU birokraciju dva puta? Prvi put u svojoj državi, a onda i u Bruxellesu. I imali li u tome razuma i isplativosti? Na razini EU, a i u svakoj članice ponaosob, premalo se dovodi u pitanje učinkovitost. Bilo bi dobro, dapače poželjno da građani počnu propitkivati učinkovitost birokracije u Bruxellesu. Jer kako će njezina cijena rasti, a manjak novaca za druge stvari biti sve snažniji moglo bi se dogoditi da bude prekasno. Oko toga se moraju početi brinuti i građani, ali i sama Komisija jer do 2027. zbog rezanja moglo bi biti i neugodnijih pitanja nego što ih je bilo kada je eura bilo dosta za sve.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve