Ana Blašković
Ana Blašković

Pospremanje malih banaka na HNB-u

KOMENTARI 24.10.2012. 21:59

Daju li većinski vlasnici Vaba banke, Validus i Pluris u stečaju, zeleno svjetlo za dokapitalizaciju rizičnim kapitalom, stecanje mora odobriti središnja banka.

Nakon Centar banke u lipnju, rizični kapital pred vratima je ulaska u Vaba banku.

Dioničarima je na stolu ponuda za dokapitalizaciju od 50 milijuna kuna (14% nominale), što je osjetno slabije od polovice nominale, koliko je Alternative FGS ponudio za Centar banku. Dioničari bi rado vidjeli više, no za razliku od Dragutina Biondića, koji je odlučivao u slučaju Centar banke, vlasnici Vabe, Validus i Pluris, su u stečaju. To znači da je njihova moć pregovaranja znatno ograničena. Daju li zeleno svjetlo za transakciju, odluka o konsolidaciji zapravo je na HNB-u, koji mora odobriti stjecanje.

U lipnju se digla velika prašina pošto je Centar banka nakon dokapitalizacije (s polovicom državnog novca) iščistila loše kredite i iskazala 42 milijuna kuna gubitka. Hoće li to HNB sada "uzeti za zlo" ili pristati da se za 50 milijuna kuna sanira poslovanje još jedne male banke, vidjet će se uskoro. Premda male u brojkama, i najmanje banke mogu iskazivati neproporcionalnu štetu i poljuljati povjerenje na tržištu, što je pokazao slučaj Credo banke. 

  1. Ključne riječi
  2. hrvatska bankarska industrija
  3. BPBA (VABA d.d. banka Varaždin)
Komentari ( 1 )
  1. criticalT
    criticalT 9:27 26.10.2012.

    Pa to je lako riješit ako se želi i bez troška za državu na dodatni dug. Mljekare, kao i sve proizvođače, najviše tereti dug sa visokom kamatama koji je uzrok euro standarda.
    HR može posuđivat od HPB po niskim kamatama a dopunjavat rezerve HPBa novo tiskanim novcem bez kamata. Tim novotiskanim novcem u rezervama se otkupe HR obveznice u kunama. Time se daju i jeftini krediti mljekarima a i popuni budžet za deficitarnu potrošnju a knjigovodstvo je izravnano. Dvije muhe jednim udarcem.
    Taj način se može koristit i za smanjenje stranih kamata kad se uđe u EU, tako da HPB radi sa TARGET2 sustavom za komercijalne bankovne kredite u eurima. Financijski ministar može uzet kredit od HPB u eurima a popunjavanje rezervi HPB dobije od TARGET2.
    Ali sve to prestaje sa prodajom HPB, dok Croatia banka ima jako lošu financijsku sređenost za potrebnu količinu eura. Tiskanje novca je odgovor a ne još duga na još veće kamate.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh