Marija Crnjak

Marija Crnjak

Porezi neka potaknu kvalitetu ugostitelja, a inspektori neka srede muljatore

Zašto bi država smanjila PDV kafićima i barovima ako oni ne fiskaliziraju račune i varaju državu? Hoće li oni fiskalizirati račune ako dobiju niži PDV? I trebaju li oni onda sniziti cijene kave i koktela, ili bi bilo bolje da povećaju kvalitetu usluge i unaprijede poslovanje?

Opet imamo priču o kokoši i jajetu. Zašto bi država smanjila PDV kafićima i barovima ako oni ne fiskaliziraju račune i varaju državu? Hoće li oni fiskalizirati račune ako dobiju niži PDV? I trebaju li oni onda sniziti cijene kave i koktela, ili bi bilo bolje da povećaju kvalitetu usluge i unaprijede poslovanje?

Temeljno je pitanje je li porezna politika alat za kažnjavanje bahatih poduzetnika ili za razvoj gospodarstva, stvaranje radnih mjesta, rast prihoda a time i prikupljenog poreza, ali i povećanje potrošnje. Odgovori na sva ova pitanja možda bi mogli prekinuti ovaj začarani krug.

Velika siva zona

Naime, kako je na forumu zagrebačkih ugostitelja prošlog tjedna poručio Tonči Glavina iz Ministarstva turizma, u preko 16 tisuća inspekcijskih nadzora ugostitelja u ovoj godini, u čak 65 posto slučajeva utvrđeni su prekršaji u fiskalizaciji. Podsjetio je kako je ove godine proračun uprihodovao 9 posto više od ugostiteljske djelatnosti, iako je porast noćenja nekoliko puta manji od tog postotka, upitavši se nije li to stoga jer su se lani otvarale nove tvrtke kako bi se zaobišao PDV. Drugim riječima, poručio je ugostiteljima da imaju puno sive zone u vlastitim redovima, pa ako pokažu da mogu bolje, prije će se otvoriti prostor da im država udovolji i snizi PDV i na kavu, koja je baza poslovanja mnogih ugostitelja. Jer njih muči što je Vlada u ovom krugu porezne reforme snizila stopu PDV-a na 13 posto za ugostitelje koji pripremaju i poslužuju hranu, dok su barovi i kafići ostali po starom. Krenulo je stoga lobiranje da se i tih 70-tak posto sektora što prije rastereti. Naime, ugostitelji tvrde da s poreznom stopom od 25 posto, plus porez na potrošnju od dva ili tri posto, barovi i kafići bave isključivo preživljavanjem iz mjeseca u mjesec, nemaju se snage ni vremena baviti poslom od kojeg žive.

Cijena ili kvaliteta?

Dodatan uteg im je nedostatak kadrova, zbog čega se troše ne samo na potragu za radnicima, nego i njihovim uvozom, obavljanjem papirologije, pronalaskom smještaja za radnike, učenjem jezika za strance. Osnivač akademije Barology Cocktail Studio Marin Nekić tvrdi da je i cijena kave postala matematički posve neodrživa te bi se kavi moglo dogoditi isto što i koktelima, čija je kultura u Hrvatskoj počela izumirati jer su cijene neprihvatljive za domaće goste.

No bi li ugostitelji rezanjem PDV-a približili cijene koktela domaćem džepu, ako im treba novac za razvoj poslovanja, brendiranje, marketing, edukaciju kadrova, ulaganje u opremu?

Odgovor na to pitanje dijelom je dala vlasnica slastičarnice Amelie, Žaklina Troskot, koja je svoj biznis s kolačima pokrenula prije devet godina, kad je PDV svim ugostiteljima bio 23 posto.

“Te prve dvije godine bilo je krvavo, i završilo bi loše da nam država nije dala sjajnu priliku spuštanjem PDV-a na 10 posto, što smo odlično iskoristili, osim što smo preživjeli. Krenuli smo sa 5-6 zaposlenih u 23 četvorna metra, i u te tri godine niže porezne stope sav novac koji su nam se oslobodili uložili smo u pozicioniranje na tržištu i razvoj poslovanja, što nas je dovelo do 600 četvornih metara i 40 zaposlenih, uz desetorostruko više novca koji uplaćujemo u proračun”, ispričala je Troskot okupljenim ugostiteljima.

Drugim riječima, kad se poduzetnicima da prostora, svatko tko želi razvijati taj posao ulazit će u investicije u kvalitetu, kadrove, i treba se okrenuti tim poduzetnicima.

Jer većina onih koji muljaju državu i izbjegavaju plaćanje poreza, nastavit će se tako ponašati i da im država omogući poreznu stopu od jedan posto, jer je to njihova poslovna i životna filozofija.

Pritom, bilo zato što su motivirani cjelogodišnjim radom koji nosi veću sigurnost za biznis, zagrebački ugostitelji sve su pošteniji.

Transparentnija inspekcija

Pohvalio ih je prvi državni inspektor Andrija Mikulić, otkrivši kako su od ponovnog početka rada Državnog inspektorata samo kod 20 posto ugostiteljskih objekata u Zagrebu utvrđene nepravilnosti, a od toga je oko 40-50 posto na licu mjesta upozoreno da ih ispravi, bez dodatnih kazni.

Kako bi pojačao partnerski odnos kontrolora i poduzetnika i rad inspekcije učinio transparentnijim, Državni inspektorat uskoro će, najavio je Mikulić, na svojim stranicama postaviti popis stvari koje će pojedini inspektori gledati u svojim nadzorima. Po dojavama se obilaze i objekti koji nisu kategorizirani ni prijavljeni, caterinzi i dostave koje rade na crno.

Kvaliteti doprinose i nove tehnologije i dostavljačke službe, koje su tržište stavile pod novu lupu samih korisnika, koji ne žele trošiti ni vrijeme ni novac na konzumaciju lošeg obroka dvaput, ili odlazak u restoran koji je dobio loše ocjene. Istodobno naime, baš ugostiteljski sektor bit će među najvažnijima u vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem EU u prvoj polovici godine, jer će dvadesetak i više tisuća novih gostiju Zagreba i Hrvatske svakodnevno konzumirati njihovu ponudu.

Predsjedanje treba marketinški maksimalo iskoristiti, jer će privući masu ljudi koji Hrvatsku inače ne bi odabrali za odmor. Ako dožive dobra iskustva, dobro pojedu i popiju, osjete gostoprimstvo, možda to požele razglasiti ili se i sami vratiti u Hrvatsku i Zagreb.

Komentari (1)
  • Cimba
    Cimba 9:54 18.11.2019.

    U Europi je vrlo malo ‘kafica’ tj u vrlikoj vecini lokala se uvijek moze nesto i pojesti. Nase ugostitelje, vlasnike kafica, bi ta manja stopa pdva u restoranima mogla mitivirati da se organiziraju i za tu vece, bolju i ljudskiju ponudu jer danas pice bez finog zalogaja strancu je nezamislivo.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!