Politika opet ‘pojela’ solidan rast prihoda

Autor: Jadranka Dozan , 08. prosinac 2016. u 22:00

Je li projicirani rast BDP-a optimističan i zašto proračun 2017. mnoge asocira na 2007.

Budući da je Vlada prije nepuna dva tjedna predstavila Smjernice za izradu proračuna, prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu koji je Vlada u četvrtak raspravila i uputila u saborsku proceduru nije donio iznenađenja ni bitnijih promjena. U odnosu na Smjernice, doduše, i ukupni prihodi i rashodi su veći za oko dvije milijarde kuna: prihodi su, prema planu, dignuti na 121,6 milijardi, a rashodi na 128,4 milijardi kuna.

No, kako je objasnio ministar financija Zdravko Marić, radi se o povećanjima koja su posljedica većih planova i ambicija ministara pojedinih resora u vezi s povlačenjem novca iz fondova EU, pa korekcije planskih veličina ne utječu na razinu deficita. Za sam državni proračun tako planirani manjak ostaje 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a, a kako se kod izvanproračunskih fondova i lokalne države očekuje blagi plus, na razini opće države očekivani deficit u idućoj godini iznosi 5,6 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a. U odnosu na plan za ovu godinu to je nešto niži manjak, s tim da u trogodišnjem projekcijskom razdoblju u Vladi računaju da će se 2019. deficit svesti na manje od tri milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a.  

Međutim, najviše podozrenja izaziva ponovno bujanje proračuna u odnosu na ovu godinu te izglednost ostvarenja projiciranog rasta BDP-a od 3,2 posto. Na žalost, opet je propuštena prilika da se recentni rast prihoda proračuna (koji je uvelike posljedica spleta povoljnih okolnosti) iskoristi za vođenje protucikličke fiskalne politike, za daljnje smanjenje deficita i ranjivosti našeg gospodarstva na iole zamjetnija pogoršanja ekonomskih i financijskih kretanja u okruženju. Opet politika nije odoljela 'potrošiti' rast prihoda, reći će dugogodišnji kroničar hrvatskih proračuna. Dodaje kako "proračun za 2017. nekako izaziva 'deja vu' osjećaj, podsjeća na 2007."

Kako bilo, sad preostaje poželjeti da se barem ne izjalove projekcije rasta. Trenutno s tim u vezi prevladavaju negativni rizici. I u Vladi, doduše, apostrofiraju te rizike, pogotovo vezane uz vanjsko okruženje. No, njezino se predviđanje ubrzanja stope rasta najviše oslanja na rast domaće potražnje – s jedne strane potrošnje kućanstava, a s druge investicija. Uz poreznu reformu kao poguranac Vlada računa s rastom osobne potrošnje od 3,6 posto (ove godine +2,8%), dok bi investicije trebale porasti za čak 6,8 posto (ove godine 4,9%).

Kad su posrijedi kritike na račun rasta rashoda, u prvom redu se pritom misli na 3,8 milijardi kuna povećanja rashoda koji se financiraju iz tzv. općih prihoda i primitaka i time utječu i na deficit. Istina je da se u tom povećanju oko 1,3 milijarde kuna odnosi na  kompenzaciju gubitka prihoda lokalne države slijedom poreznog rasterećenja dohodaka, kao i da je u tome i 600 milijuna kuna troška indeksacije mirovine, ali u proračun su ukrcana i nemala druga povećanja rashoda koji se financiraju iz općih prihoda.  Nasuprot tome, porast rashoda koji ne utječu na deficit, a uglavnom su povezani s projektima koji se financiraju novcem iz EU (oko 2,9 mlrd.) je poželjan jer bi to bila potvrda uspješnijeg korištenja fondova. 

Komentirajte prvi

New Report

Close