Globalna recesija udružena s pohlepnim interesima tajkuna koji su u jeku nakaradne privatizacije jeftino pokupovali tvrtke iz tekstilno-odjevne industrije uglavnom zbog atraktivnih nekretnina stavila je proteklih godina lokot na mnoge tvorničke ulaze, ugasivši pritom na desetke tisuća radnih mjesta.

Nestajanjem domaćih konfekcionara hrvatsko se tržište doslovce prostrlo inozemnim trgovcima koji tekstilno-odjevni asortiman mahom dvojbene kvalitete i zdravstveno upitne vrijednosti proizvode na dalekoistočnim prostorima, raubajući slabo plaćene, vrlo često i maloljetne radnike. Stranci se šire, ne prevelikom brzinom, ali temeljito osvajaju tržište, što se dobro vidi i iz strukture trgovačkih centara, rekao mi je nedugo direktor trgovine iza koje također stoji inozemni kapital. U nekoliko novootvorenih centara doista je na prste jedne ruke moguće izbrojiti domaće trgovce tekstilce. I dok su trgovci s pretežno prehrambenim asortimanom (Konzum, NTL, Plodine, KTC…) strancima uspješno pokazali “zube”, u tekstilno-odjevnom segmentu dogodilo se nestajanje domaćih tvrtki. One koje su opstale ne mogu konkurirati enormno velikim organizacijama koje su efikasne u svim elementima poslovanja i kapitalno moćne. Istisnule su ih Zara, C&A, New Yorker, Mana, H&M, a sada stiže i KiK kojemu je hrvatsko tržište s potencijalom izazovno pa u startu najavljuje otvaranje sto trgovina. I dok trgovački centar u kojemu se otvara prvi zagrebački KiK potrošače mami na šoping porukom da će prvoga dana cijene biti povoljnije od redovnih cjenika i KiK predstavlja kao tvrtku koja “testira i certificira svoju robu prema visokim kriterijima kvalitete”, njemački tisak iznosi vrlo inkriminirajuće detalje. Prodaju, navodno, zdravstveno neispravnu robu. Samo ove godine u dva navrata povlačili su asortiman za djecu. Osoblje špijuniraju i plaćaju vrlo loše, u pravno uređenoj državi poput Njemačke tek pod medijskim pritiskom zaposlenicima su zajamčili minimalac. S prosječnom plaćom od 733 eura, što je Hrvatima donio ovogodišnji svibanj i uz nezaposlenost od 18 posto, možda nam i ne trebaju trgovci kao što je (također njemački) Peek&Cloppenburg s proizvodima dobre kvalitete, već oni iz cjenovnog razreda – sve do 10 eura!