Plivaričar Ošljak2 “ulovljen” je jučer prijepodne kako plovi između Raba i Iža. Zasluga za to pripada novom VMS sustavu praćenja ribarskih plovila, koje je za potrebe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u okviru projekta uspostave satelitskog nadzora i registra plovila, izradila zagrebačka tvrtka Gisdata. Zapovjednik Ošljaka2 jučer nije morao inspekciji pravdati kamo, u sezoni lovostaja, plovi njegov brod jer je bilo riječi tek o javnoj prezentaciji projekta. U satelitski nadzor i registar plovila uvršteno je prvih 1400 brodova. Najprije se krenulo s brodovima iznad 24 metra, a do kraja ožujka 2008. bit će obuhvaćeno i preostalih oko 2300 ribarica dužih od 15 metara, najavio je jučer Ivan Katavić, pomoćnik ministra zadužen za ribarstvo. Najkraće, svako ribarsko plovilo duže od 15 metara dobiva svoj jedinstveni identifikacijski broj prema kojem će nadzorna služba, smještena na kopnu, moći nesmetano pratiti njegovu plovidbu te imati mogućnost slanja zračne ili pomorske inspekcije u slučaju da netko bude uhvaćen u krivolovu.

Informacijski sustav
“Uspostava satelitskog nadzora i izrada registra plovila dužih od 15 metara, nakon uvođenja strukturnih potpora za ribarstvo, najvažnije su aktivnosti koje je Hrvatska obvezna provesti usklađujući informacijski sustav i bazu podataka prema legislativi i standardima koji vrijede u EU”, naglasio je Katavić. Hrvatska će, naime, s obzirom na uvjete koje pred sve članice EU stavlja Zajednička ribarska politika, biti dužna svaka tri mjeseca izvješćivati ured u Bruxellesu o konkretnom stanju u registru plovila. Dužina ribarica, nosivost i snaga motora tri su najvažnija podatka po kojima će Unija hrvatskim ribarima utvrditi buduće “kapacitete”, odnosno količine dopuštenog izlova. Sva oprema, nužna za satelitski nadzor, financirana je sredstvima iz PHARE programa. Ukupno je riječ o iznosu od oko 1,4 milijuna eura. Glavnina ili oko 900.000 eura potrošeno je za satelitski sustav, dok je 540.000 eura stajala nabava tri brza broda za potrebe inspekcije, koja će od ožujka sljedeće godine nadzirati aktivnost ribarskih plovila u jadranskom akvatoriju. Cijena pojedinog blue box aparata koji se montira na ribarski brod iznosi oko 2600 eura, no taj će trošak za sve brodove iznad 15 metara kroz sredstva dodijeljena iz europskih fondova pokriti država. “To je cijena budućeg vremena koje se mora platiti”, kratko pojašnjava Katavić te iznosi da cijena troška za pojedinog ribara mjesečno neće biti veća 40-50 kuna.

Očevidnik izlova
Satelitski nadzor konačno zatvara svaku mogućnost krivolova te sprječava negativne trendove sivog tržišta. Jer, kaže Katavić, u svakom momentu s obzirom na obvezu ribara da rade i očevidnik izlova (koji upravo dobiva i svoju elektroničku verziju) znat će se precizni podatci o izlovu, iskrcaju tereta te detaljnim podatcima prvih kupaca ulovljene ribe u nekoj od 300 luka od Umaga do Prevlake. Pravilnik o toj dislociranosti stupa na snagu 1. siječnja. Ta krajnje egzaktna evidencija obveza je koju Hrvatska mora odraditi prije ulaska u članstvo EU. U tom “prestrojavanju” koje se mora obaviti čuju se kritike da svaki ribar ipak ne može na brodu imati laptop, iznosi Katavić i odmah navodi kako punu internetsku komunikaciju moraju imati brodovi iznad 24 metra, dok ostali do daljnjega mogu zadržati dosadašnji “papirnati” očevidnik koji će predavati nadležnoj službi. Uvjeren je da otpor ribara neće biti duga vijeka.

Prepuštanje kvota za izlov ribe susjedima

Prezentacija novih postignuća u ribarstvu nije mogla proteći bez “znatiželje” o ZERP-u. Po Konvenciji o pravu mora Hrvatska u prostoru ZERP-a ima suvereno pravo ribariti do tzv. održivog izlova, količina koje neće ugroziti riblje bogatstvo. Ako sama nije u stanju iskoristiti te kvote, dužna ih je prepustiti susjednim, obalnim državama. I gospodarenje i istraživanje podmorja mora se dogovarati sa susjedima, ističe Katavić. Podsjeća da Hrvatska ipak nije Malta koja ima slobodan prostor, ne graniči s drugim državama. “Našoj je situaciji bliži primjer Grčke koja nije ni s teritorijalnim morem prešla dalje od šest milja iako joj međunarodno pravo dopušta 12 jer Turska je prijetila ratom”, rekao je Katavić.