Pametni su davno shvatili čemu služe pametni gradovi, a mi…

Autor: Bernard Ivezić , 09. siječanj 2013. u 22:00

Globalno se procjenjuje da tržište rješenja i usluga za pametne gradove već vrijedi više od 8,1 milijardu dolara i da će se do 2020. godine povećati na 39,5 milijardi dolara. A riječ je o vrlo konzervativnoj prognozi agencije ABI Research.

Dok političari u Hrvatskoj lutaju u potrazi za idejama gdje i kako pokrenuti investicije, jedno od glavnih područja u koje ulažu svi, od Europske unije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Kine, Južne Koreje, Australije preko SAD-a pa sve do Vijetnama, pametni su gradovi.

Oni se vode statistikom da će u idućih 20 godina urbana populacija porasti sa 3,5 na pet milijardi ljudi i da ćemo zbog energetske efikasnosti, ekonomskoga razvoja i zaštite okoliša morati umjetan okoliš u kojem živimo učiniti pametnijim pomoću ICT tehnologija. EU će tijekom 2013. godine u takve projekte uložiti 356 milijuna eura. Godinu prije za pametne gradove u EU je bio rezerviran samo 81 milijun eura. Globalno se procjenjuje da tržište rješenja i usluga za pametne gradove već vrijedi više od 8,1 milijardu dolara i da će se do 2020. godine povećati na 39,5 milijardi dolara. A riječ je o vrlo konzervativnoj prognozi koju je iznijela agencija ABI Research. Optimističniji Pike Research procjenjuje da će se u ovom desetljeću u pametne gradove diljem svijeta uložiti vrtoglavnih 108 milijardi dolara. Još optimističnije prognoze, naravno, daju proizvođači tehnologija za pametne gradove, poput IBM-a, koji smatra da će se u idućih 20 godina u pametne gradove uložiti 1200 milijardi dolara. U tom su poslu još, primjerice, Cisco i Siemens, među stranim igračima, ali i brojni domaći igrači već su uveli ponudu iz područja pametnih gradova, počevši od Hrvatskog telekoma, HEP-a i Končara preko King ICT-a, Infodoma i Infosistema, zatim Energetskog instituta Hrvoje Požar pa sve do proizvođača izvorne domaće tehnologije i proizvodnje za takve projekte kao što je ima Elma Kurtalj.

Razlog zašto se sve velike svjetske ekonomije i svi veliki gradovi natječu za projekte pametnih gradova jest, među ostalim, taj što će, kako tvrdi konzultantska kuća McKinsey, u idućih 15 godina samo 600 gradova na svijetu kontrolirati čak 60 posto svjetskoga BDP-a. Ne treba onda čuditi što je samo Kina najavila više od 20 projekata pametnih gradova, u koji će biti uloženo po najmanje 40 milijuna dolara do najviše 6,4 milijardi dolara. Europska unija u svojem je hodogramu uvođenja pametnih gradova već za 2015. najavila 20 demonstracija takvih gradova, a do 2018. još 20 demonstracija te tehnologije.Jedan od najboljih primjera u EU je Amsterdam, koji je u projekt pametnog grada uložio 1,1 milijardu eura. Tamo je pametni grad mnogo više od bolje energetske efikasnosti, veće zaštite okoliša i ekonomskog razvoja. Amsterdam te tehnologije koristi kako bi unaprijedio društvo i otvorio nov prostor za istraživanja i razvoj. U Hrvatskoj na takvim projektima rade Zagreb, Varaždin i Rijeka, pri čemu je potonji grad u tome zbog organiziranosti otišao najdalje, ali u globalnoj konkurenciji to je premalo.

Komentirajte prvi

New Report

Close