Kad se promijene činjenice, ja promijenim mišljenje. Što vi činite, gospodine?" To je navodno način na koji je Keynes odgovorio na kritiku da je promijenio svoje stajalište o političkoj reakciji na Veliku depresiju. Takav pragmatizam baš i nije uobičajen: politička stajališta često su obilježena popriličnom količinom inercije.

Suviše često današnja stajališta ostaju uobličena jučerašnjim činjenicama.  Fiskalna politika primjer je toga. Činjenice su se promijenile na dva značajna načina. Ponajprije, dugoročni troškovi zaduživanja suverenih država nalaze se na iznimno niskoj razini. Krajem listopada, godišnji prinos državnih obveznica izdanih u Francuskoj, zemlji u kojoj javni dug doseže gotovo 100% BDP-a, iznosio je 0,5% u slučaju desetogodišnjih obveznica te 1,6% za 50-godišnje obveznice. Italija i Španjolska, obje zemlje koje su bile suočene s ustručavanjem ulagača prije pet godina, također su uspjele iskoristiti tržište 50-godišnjih obveznica.

Dok god traje visoka potražnja za državnim dužničkim vrijednosnim papirima, ona nudi nezapamćene mogućnosti financiranja javnih investicija. Ključni faktor za donošenje odluka o zaduživanju jest razlika između stope rasta nominalnog BDP-a i kamatne stope: ako je ona negativna, dug je moguće s lakoćom otplatiti, jer nominalni dohodak raste brže nego kamatno opterećenje. Ako upotrijebimo (prilično bijednu) prošlost kao mjerilo, teško je vjerovati da će se francuski nominalni BDP povećati za manje od 0,5% na godišnjoj razini tijekom sljedećih deset godina: od 2005. do 2015. godine, nominalni rast u prosjeku je iznosio 2,1%. Stoga niske kamatne stope predstavljaju priliku koju ne bi trebalo propustiti.

Bez zamjetnog zamaha
Drugi način na koji su se činjenice promijenile je da je rast outputa razočaravajući. U svojoj posljednjoj publikaciji World Economic Outlook, MMF napominje da su, unatoč padu cijena nafte i povoljnim monetarnim uvjetima, output i investicije u razvijenim zemljama konzistentno podbacili pred očekivanjima tijekom posljednje dvije godine. Izgledi za eurozonu osobito su razočaravajući: MMF očekuje usporavanje rasta outputa sa 2% u 2015. godini na 1,7% u 2016. i 1,5% u 2017. godini. Uslijed činjenice da program kupnje vrijednosnih papira Europske središnje banke doseže svoje granice, fiskalni poticaj usmjeren na ulaganja pomogao bi u preinačavanju tog slabljenja.

Također bi pomogao u preinačavanju pada javnih investicija s kojim je suočena nekolicina zemalja kao posljedica strogih fiskalnih mjera štednje tijekom posljednjih godina. Međutim, dok su se činjenice promijenile, mišljenja nisu. U prosjeku, vlade koriste prednosti nižih kamatnih stopa kako bi malo povećale potrošnju ili za smanjenje poreza, umjesto za pokretanje sveobuhvatnih investicijskih programa. MMF očekuje da će strukturna fiskalna ravnoteža za eurozonu biti otprilike na istoj razini u 2017. godini na kojoj je bila i 2014. godine. Isto vrijedi i za SAD. Neke zemlje, poput Velike Britanije, još se uvijek nalaze u fazi fiskalnog stezanja. Italija se nalazi u fazi ekspanzije, ali je suočena s kritikama od strane EU radi ne ispunjavanja svojih obveza utvrđenih Paktom o stabilnosti i rastu (SGP). Općenito, nema zamjetnog zamaha niti u jednom smjeru. 

Zahtjevi ogromnih razmjera
No, ima li doista fiskalnog prostora za djelovanje? Uslijed bruto javnog duga koji se približava 100% BDP-a u SAD-u, Velikoj Britaniji i u eurozoni, te sa znatno većim iznosom duga u Japanu (iako je neto dug manje zastrašujući), doista ima razloga za zabrinutost. Naklonost tržišta može se brzo promijeniti, a neke europske vlade sjećaju se kako su naglo bile primorane na promjenu tijekom razdoblja u trajanju od 2010. do 2011. godine, nakon što su se priklonile fiskalnoj ekspanziji. Ne bi bilo mudro pretpostaviti da će niske kamatne stope trajati zauvijek i da će one samo olabaviti fiskalnu disciplinu. Rješenje je u pristupu koji kombinira, s jedne strane, nastavak fiskalne konsolidacije, kako bi se omjer duga i BDP-a usmjerio prema kontinuirano silaznoj putanji te, s druge strane, posebne investicijske programe financirane po iznimno niskim kamatnim stopama.

To bi poslužilo srednjoročnom cilju održivosti javnog financiranja, dok se razina kamatnih stopa tretira kao jednokratni dar s neba koji se može upotrijebiti za rješavanje prioritetnih ulaganja i osnaživanje potencijala rasta. Ima nekoliko tipova ulaganja koja vrijedi provesti. U nekim zemljama – osobito u SAD-u – neophodno je značajno poboljšanje infrastrukture. U ostalima, poput Španjolske ili Francuske, prioritet bi trebalo dati ljudskom kapitalu, s naglaskom na poboljšanje školskih rezultata i vještina radne snage. Za zemlje koje moraju ulagati u reforme, proračunska podrška pomogla bi u savladavanju političkih prepreka za institucionalnu preobrazbu. Ublažavanje klimatskih promjena ulaganjem u obnovljivu energiju, izolaciju zgrada te prijevozne mreže s niskim udjelom ugljika predstavljaju zahtjeve ogromnih razmjera gotovo u svim zemljama. Dobro odabrana ulaganja u nekoliko područja – primjerice, nadogradnja opreme i informatičkog sustava u zdravstvu – mogli bi čak smanjiti buduću javnu potrošnju, čime bi se osnažile dugoročne fiskalne pozicije.

Procjena EK
U EU ponekad se zastupa stajalište da je ispravan način za poticanje takvih ulaganja izuzimanje kapitalne potrošnje iz SGP ograničenja i promatranje samo bilance tekuće potrošnje. To ne bi bilo odgovarajuće rješenje. Umjesto toga, vlade bi se trebale zadužiti u ovom trenutku u cilju financiranja posebnih programa fizičkih i institucionalnih investicija koje je potrebno provesti tijekom sljedećih nekoliko godina. Ti bi programi trebali imati definirane ciljeve i trebali bi biti podložni strogom upravljanju. U EU, trebali bi biti izuzeti iz odredbi SGP-a, ali podložni procjeni od strane Europske komisije da srednjoročno doprinose poboljšanju rasta i fiskalnoj održivosti. Oni bi također trebali biti osmišljeni na takav način da ih se može prekinuti ako se uvjeti tržišta obveznica normaliziraju, a kamatne stope se vrate na prirodnije razine.  Ne bismo smjeli postati zarobljeni lažnim izborom između odgovornosti za upravljanje proračunskim sredstvima i ekonomske revitalizacije. Činjenice su se promijenile. Možemo učiniti oboje. 

© Project Syndicate, 2016.