Pad kamatnih stopa nada za tržište kapitala

Autor: Mario Glogović , 02. rujan 2015. u 22:00

Padajuće kamatne stope u Hrvatskoj imaju dvostruko pozitivno djelovanje, s jedne strane demotiviraju ljude za klasičnu štednju kroz depozite te usmjeravaju novac prema oblicima ulaganja kao što su obveznice i dionice, dok s druge strane niže kamate kompanijama omogućuju jeftinije i jednostavnije zaduživanje, što opet dovodi do viših profita.

U ovom trenutku u Hrvatskoj postoje dva pozitivna trenda koja idu u prilog domaćim dionicama. Prvi je dugoročan pad kamatnih stopa koje se trenutno nalaze na najnižim razinama od hrvatske samostalnosti, a drugi je konsolidirani rast dobiti kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi.

Padajuće kamatne stope imaju dvostruko pozitivno djelovanje na tržite kapitala. S jedne strane demotiviraju ljude na klasičnu štednju kroz depozite te usmjeravaju novac prema oblicima ulaganja kao što su obveznice i dionice. S druge strane niže kamate kompanijama omogućuju jeftinije i jednostavnije zaduživanje, što opet dovodi do viših profita.

Ponuda novca raste
Dugoročan pad kamatnih stopa počeo je krajem 2012. godine, s time da je u posljednjih godinu dana bio najizraženiji. Tako da su u zadnjih godinu dana, prema posljednjim podacima HNB-a, prosječne kamatne stope na rok od šest do 12 mjeseci pale s 1,85 na 1,30 posto. U potrazi za višim prinosima ovakav 30-postotni pad kamata potiče ljude na traženje alternativa klasičnim depozitima i dovodi do prelijevanja sredstava iz depozita na tržište kapitala.

Također, ponuda novca i dalje raste, a u zadnjih godinu dana ukupni depoziti u hrvatskim bankama povećani su za 4,30 posto na 244 milijarde kuna. Nastavno tome, na jednoj strani rekordna štednja, a na drugoj stagnirajuća kreditna aktivnost vjerojatno će dovesti do nastavka silaznog trenda kamatnih stopa. Pritom su kamatne stope u eurozoni još niže od domaćih te za isto razdoblje od šest do 12 mjeseci u prosjeku iznose 0,80 posto, dok su u susjednoj Sloveniji još niže, svega 0,40 posto. Kao prva alternativa depozitima nameću se obveznice i obveznički fondovi kod kojih je "prelijevanje" najizraženije, a gledano samo po uplatama, imovina im je od početka godine narasla vrlo visokih 40 posto.

Potražnja za obveznicama 
Po rastu imovine prate ih nešto rizičniji mješoviti fondovi (miks obveznica i dionica) koji su od početka godine kroz uplate svoju imovinu povećali za 27 posto. Za sada jedini koji zaostaju su dionički fondovi koji su od početka godine imali neto isplate u iznosu od 6 posto. Međutim, u sljedećih godinu do dvije skupina dioničkih fondova mogla bi uhvatiti trend rasta imovine viđen kod manje riskantnih fondova. Glavni razlog je što je velikom stranom i domaćom potražnjom za obveznicama došlo do značajnog pada prinosa. Primjerice, prinos do dospijeća na hrvatsku državnu obveznicu koja dospijeva za tri godine iznosi rekordno niskih 2,15 posto.

U potrazi za većim povratima od povijesno niskih obvezničkih prinosa, ulagači bi mogli krenuti s većom alokacijom sredstava u sljedeću alternativu, odnosno u dioničko tržište i dividendne kompanije. Ovdje dolazimo do drugog pozitivnog trenda koji budi optimizam, a to je rast prihoda i dobiti domaćih kompanija. Naime, rezultati za prvu polovicu ove godine jasno pokazuju trend boljeg poslovanja. Ako iz agregiranih rezultata kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi isključimo Inu koja je pod snažnim utjecajem volatilne nafte, ukupan rast prihoda svih kompanija iznosio je 6 posto, dok znači da je dobit uvećana za čak 29 posto. 

Rast turističkih kompanija
Ekonomski podaci objavljeni u trećem ovogodišnjem kvartalu (dolasci turista, rast maloprodaje, rast izvoza) ukazuju na nastavak oporavka, čime bi se trend rasta prihoda i dobiti trebao nastaviti. Posebno dobre rezultate trebale bi objaviti turističke kompanije koje su i van glavne sezone dobro poslovale, te su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarile konsolidirani rast prihoda od 14 posto. Također, vrlo je bitna i ekspanzivna monetarna politika koju nastavljaju provoditi ECB i HNB, a putem koje središnje banke utječu na održavanje niskih kamatnih stopa, te bi glavni rezultat niskih kamata u kombinaciji s rastućom dobiti kompanija trebao biti rast likvidnosti i cijena na Zagrebačkoj burzi. U svakom slučaju, ima razloga za optimizam.

Komentirajte prvi

New Report

Close