Ovaj put oporavak je drukčiji

U financijskoj (ne)milosti Države koje gomilaju dugove nade polažu u to da će se deficitarna potrošnja isplatiti kad uslijedi oporavak. No, riskiraju omjer duga i BDP-a viši od 100 posto

Zbog pogrešna uvjerenja da “ovaj put stvari stoje drukčije” političari su dopustili da kreditni procvat s početka dvijetisućitih predugo potraje te time pripremili teren za najveću financijsku krizu u našem životnom vijeku. No, kada je riječ o opravku, uvjerenje da ovaj put stvari ne bi trebalo posložiti drukčije moglo bi se pokazati jednako opasnim. Mnogi političari i ekonomisti primjećuju da je oporavak od financijske krize 2007. i 2008. godine puno sporiji od većine oporavaka u poslijeratnim razdobljima, kojima je u prosjeku za povrat proizvodnje i zaposlenosti na prijašnju razinu trebalo tek malo više od godinu dana. Prema tom standardu, trenutni oporavak neprihvatljivo je spor, a ni proizvodnja ni zaposlenost nisu ni blizu vrhuncu. Stoga političari smatraju kako je opravdano iskoristiti sva dostupna im makroekonomska sredstva ne bi li ostvarili opravak sličan onima iz prošlosti.

(Ne)normalna recesija
Unatoč tim potezima, dužnosnici i dalje tek rijetko uzimaju u obzir da je najnovija kriza posljedica dotad neviđena kreditnog procvata koji je propao. Do određene mjere trebalo je biti logično očekivati i dotad neviđeni opravak. Kad je kriza eksplodirala, mnogi su se nadali iznimno brzom oporavku, bez obzira na velik broj istraživanja koja su upozoravala na to da je oporavak od recesije uzrokovane financijskom krizom i u prošlosti uvijek bio sporiji i slabiji u odnosu na oporavke od “normalnih” recesija. Primjedba da je oporavak nakon financijske krize drukčiji upućuje na to da ni standardne makroekonomske mjere vjerojatno neće imati uobičajen i očekivani učinak. Kada usporedimo dvije strane Atlantika, to se pokazuje točnim. Očekivali biste da će šok financijske krize u Sjedinjenim Američkim Državama i eurozoni biti sličan, osobito s obzirom da su to područja približno jednake veličine, imaju sličan stupanj unutarnje raznolikosti te su iskusila slično poskupljenje nekretnina (u prosjeku) tijekom godina koje su prethodile padu. Nadalje, relativno povećanje dugovanja u financijskom sustavu također je bilo slično s obje strane Atlantika. I zaista, američki gospodarski rezultati bili su vrlo slični rezultatima eurozone od samog početka krize: BDP po stanovniku s obje strane Atlantika i dalje se kreće oko dva posto ispod razine iz 2007. godine. A i stopa nezaposlenosti je i u SAD-u i u eurozoni porasla za tri postotna boda. Naravno, uvijek se mogu navesti određene europske zemlje koje kao da su ogrezle u recesiji. I SAD, međutim, ima svoja područja u kojima je stanje puno lošije nego u ostatku zemlje.

Kao inačice Irske i Španjolske tu su Nevada i Kalifornija (a na mjestu Grčke je Portoriko). Stoga se pravilna usporedba odnosi na prosjek tih dvaju kontinentalnih gospodarstava obilježenih iznimnom unutarnjom raznolikošću.

Rezultati zapanjujuće slični
Sličnosti u pogledu gospodarskih rezultata su zapanjujuće, osobito ako se uzme u obzir koliko se makroekonomske mjere SAD-a i eurozone razlikuju. SAD je dopustio rast fiskalnog deficita iznad 10 posto BDP-a, a eurozona manje od šest posto. U razdoblju od pet godina (2007.-2012.) SAD, dakle, nije postigao bolje rezultate od eurozone, iako se u većoj mjeri uzdao u fiskalnu ekspanziju.

Najfleksibilniji, a još u krizi
U SAD-u (kao i Velikoj Britaniji) ukupni državni deficit i dalje iznosi oko osam posto BDP-a, u usporedbi s tek nešto iznad tri posto u eurozoni, a američki omjer duga i BDP-a se povećao za više od 41 postotni bod, u usporedbi sa “samo” 25 postotnih bodova u eurozoni. Zapravo se ono gospodarstvo koje je prisvojilo najžešću ekspanzionističku politiku najmanje oporavilo: BDP po stanovniku u Velikoj Britaniji i dalje je šest posto ispod iznosa iz 2007. Naravno, može se ustvrditi da je Velika Britanija bila ponajviše izložena krahu jer njezin financijski sektor uvelike pridonosi BDP-u. No, unatoč tomu, činjenica je da se britansko gospodarstvo, navodno najfleksibilnije u Europi, ni pet godina kasnije još nije oporavilo od šoka unatoč golemim fiskalnim i monetarnim poticajima uz značajnu devalvaciju.

Kockari SAD i V. Britanija
Dakle, čini se da stvari ovaj put, u ovom poslijekriznom okruženju, doista stoje drukčije i da makroekonomske mjere nisu gotovo ništa popravile. Države poput SAD-a i Velike Britanije, koje rekordnom brzinom gomilaju dugove, nade polažu u uvjerenje da će se deficitarna potrošnja u konačnici isplatiti kad se gospodarstvo oporavi. No, time riskiraju omjer duga i BDP-a viši od 100 posto, što bi ih ostavilo na milost i nemilost financijskim tržištima poslože li se karte u tuđu korist. Iz povijesti učimo da kreditne stope neće zauvijek ostati na rekordno niskim granama te da će promjena doći naglo. Zašto bismo ovaj put očekivali išta drugo?

© Project Syndicate, 2012.

Daniel Gros direktor je Centra za europske političke studije

Komentari (5)
  • dodo54321
    dodo54321 15:45 19.9.2012.

    vjerovatno ima tu još razloga zbog tog kako se ponasaju i predstavljaju od dolaska na vlast do danas
    vulgarno je na koji se nacin prvi i prvi do prvog ponasaju ni jedan ni drugi nemaju ama bas ni jedan konkretan potez koji su iznjedrili i sproveli tu su samo lazi i petljanja prepucavanja samo njima vidljiva vaznost i znacaj njihovog izbora prepotentnost iznjedrena njihovim izborom a ne znacajem ili kapacitetom znanja
    totalno pogresna percepcija građana na izborima vjerovatno izazvana katastrofalnim stanjem bivse vlasti u dijelu grijeha struktura za ekonomsko politicko i cjelokupno stanje naroda i drzave
    narod je prezaduzen i u duznickom ropstvu vjerovnika
    drzava je prezaduzena i u duznickom ropstvu vjerovnika
    samo su politicke i izabrane strukture građana u debelom plusu i izuzete iz stanja s jedne strane
    samo su banke i novcarske institucije na trzisu izuzete i određene za dalji napredak povecanja dobiti sa druge strane
    vlada opasno zaziva izbore ili socijalne nemire stanjem njenih građana stavljanjem sebe i svojih frustracija i osebnosti ispred drzave kao subjekta njihovog postojanja

  • gaugain
    gaugain 19:30 17.9.2012.

    dodo54321


    nema oporavka bez politickih promjena u cilju povecanja krivicne i materijalne odgovornosti rekonstrukcija političke scene izbornih zakona individualizacija izabranih na izborima birati covjeka sa jasnim programom ne opciju koja ce onda iznjedriti ljude po svom izboru
    nema oporavka i promjene sustava bez dokidanja privatizacije ponistenjem zakona i propisa koji su doveli do pljacke i unistenja cjelokupnog sustava vrijednosti iz osnova kriminalne namjere tadasnjih politickih struktura a sve ostale su samo nastavljale po ustaljenom receptu i pravilima sto je produbljivalo i povecavalo stetu
    po ponistenju zakona i propisa procesuirati sve ucesnike i materijalna dobra istih prenjeti na racun i vlasnistvo drzave koristiti ista na ublazavanje stanja naj ugrozenijih slojeva drustva pravne subjekte staviti ili ostaviti trzisu
    decentralizirati vlast i drzavnu upravu na 4/5 regija


    vjerovatno ih je sramota priznati
    "ono sto svi znaju a i sami su o tome govorili pa i ove izbore suu najvecem dijelu na tome dobili"
    da se politika u jednom trenutku udruzila u zlocinacku organizaciju dala okvit i pravni osnov za izvrsenje najvece pljacke u povjesti Hrvata na teret građana i njihove drzave zloupotrebivsi ratna i poratna zbivanja i događanja sto bi bila veleizdaja umotana i skrivena iza stvaranja Hrvatske
    zasto zato sto osjecaju sukrivnju za iste događaje jer su ucestovali u istoj politickoj vlasti sa ulogom da "vicu drzte lopova" a istovremeno su mu drzali lojtru
  • dodo54321
    dodo54321 10:40 16.9.2012.

    nema oporavka bez politickih promjena u cilju povecanja krivicne i materijalne odgovornosti rekonstrukcija političke scene izbornih zakona individualizacija izabranih na izborima birati covjeka sa jasnim programom ne opciju koja ce onda iznjedriti ljude po svom izboru
    nema oporavka i promjene sustava bez dokidanja privatizacije ponistenjem zakona i propisa koji su doveli do pljacke i unistenja cjelokupnog sustava vrijednosti iz osnova kriminalne namjere tadasnjih politickih struktura a sve ostale su samo nastavljale po ustaljenom receptu i pravilima sto je produbljivalo i povecavalo stetu
    po ponistenju zakona i propisa procesuirati sve ucesnike i materijalna dobra istih prenjeti na racun i vlasnistvo drzave koristiti ista na ublazavanje stanja naj ugrozenijih slojeva drustva pravne subjekte staviti ili ostaviti trzisu
    decentralizirati vlast i drzavnu upravu na 4/5 regija

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve