Božica Babić

Božica Babić

Opet kockanje s agrarnom politikom

Poljoprivrednici traže zemlju, a zakon o poljoprivrednom zemljištu kasni. Pregaženi su svi rokovi, opstao je samo onaj za prijavu hektara u blagajnu u Bruxellesu

Najavljeni tsunami iz Ministarstva poljoprivrede za postupak donošenja novoga zakona o poljoprivrednom zemljištu (ne)očekivano se pretvorio u pužev korak. Jedan je ugledni povjesničar, naime, po dobivenom naputku i blagoslovu glavnog tima iz resornoga ministarstva još potkraj srpnja u maniri profesionalnoga PR-a najavio da “novi, reformski zakon o poljoprivrednom zemljištu oko 15. rujna stiže u ruke zastupnika u Saboru, bit će usvojen do 15. listopada i njegova primjena počinje već sljedeći dan”.

Time će, zaključio je novootkriveni agrarni znalac, “mrtvi kapital od 600.000 hektara neobrađenoga poljoprivrednog zemljišta u državnome vlasništvu konačno biti u funkciji, otvorit će 50.000 radnih mjesta, a godišnji prinos poljoprivrede podići za oko sedam milijardi kuna”. Žurba je, istaknuto je, uvjetovana činjenicom da Hrvatska 15. svibnja 2013. Europskoj komisiji mora predati popis poljoprivrednih gospodarstva i točan broj hektara koje svatko od njih obrađuje jer će im temeljem tog podatka biti isplaćivane potpore. Petnaesti rujna je prohujao, uskoro će i 15. listopada. Od svih spomenutih datuma opstao je samo onaj o krajnjem roku za prijavu hektara u blagajnu u Bruxellesu. On dramatično upozorava na to da se vladajući opet nesmotreno kockaju s nacionalnom agrarnom politikom i njezinom konkurentnosti na zajedničkome europskom tržištu. Kada će zakon u proceduru, pomno je čuvana tajna. No, razvidno je da najavljeni hodogram znatno kasni. Zemlja i dalje stoji neobrađena, ali ne greškom poljoprivrednika koji, pogotovo u sušom spaljenoj ljetini, vape za novim hektarima. Nakon što je prijedlog zakona ljetos objavljen, negativno su ga ocijenili ne samo farmeri nego i sve interesne grupacije vezane uz poljoprivredu. Žestoke kritike izrekla je Poljoprivredna komora. I Hrvatska udruga poslodavaca zatražila je ozbiljnu doradu teksta. Zakon je krojilo povjerenstvo od 26 članova, među kojima je čak 13 pravnika i samo pet agronoma. Je li takav odnos snaga “razvodnio” sadržaj koji su očekivala gospodarstva kojima oranice život znače, ostaje nepoznato. Brojne argumente adresirali su poljoprivrednici na Ministarstvo. Morali bi biti uključeni u novi zakon ako se doista namjerava provesti reforma. S obzirom na potrošeno vrijeme i tajnovitost postupka, mnogi drže da će poljoprivreda pod pritiskom politike i lobija ponovno izgubiti utakmicu.

Komentari (1)
  • super24
    super24 14:38 27.9.2012.

    koji to “poljoprivrednici” traže zemlju? i koju to zemlju konretno?

    mrtvi zemljišno-državni kapital ne potrebuje novi “zakon o poljoprivrednom zemljištu” da bi se stavio u funkciju.. kako se “stavio u funkciju” onaj dio koji već jest u funkciji? osim toga, već postoji zakon koji to regulira.. štoviše, mnogo njih u slijedu..

    opa, prvi put čujemo za popise i poticaje koje isplaćuje EU?

    kakva “nacionalna” agrarna politika ako je EU ta koja isplaćuje poticaje? (i općenito određuje sve ostalo)

    tamo gdje je “sušom spaljena” ljetina (Slavonija), baš i nema mnogo slobodnih hektara.. slobodni hektari su u krajevima gdje nema baš mnogo poljoprivrednika i koji nisu posebice pogodni za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju..
    Poljoprivredna komora je institucija vlasti i politike, kao i HUP, a ne poljoprivrednika..
    sumnjam da je ijedan “poljoprivrednik” išta pisao ministarstvu. (osim eventualno onog Lasle)
    “poljoprivreda” gubi utkamicu otkad su se tu umiješali strani interesi koje zastupaju hrvatska poljoprivredna komora, udruga poslodavaca isl. organizacije, te otkad se subvencionira uvoz, direktno i indirektno..

    da objasnim autorici kakav je tu “odnos snaga”. hrvatska poljoprivredna komora/agencija za poljoprivredno zemljište (USAID/FAO) i HUP sjetili su se napisati (dan im je da ga proguraju) zakon za otimačinu zemlje iz privatnog vlasništva (“okrupnjavanje”), dok su EU regulacije osmišljene na način da sa tržišta istisnu sve male poljoprivrednike, a u korist agrokor-poracija u stranom vlasništvu. Kako su određeni aspekti prijašnjeg zakona pali na ustavnom sudu zbog očigledne neustavnosti, postavilo se pitanje kako se “ustavno-pravno” može provesti ova otimačina..

    kreativno-inovativna rješenja i dalje očekujemo.

    da zaključim, ulaskom u EU, bilo kakvi ostaci “nacionalne”, poljoprivredne ili bilo koje druge politike prestaju postojati. Hrvatska poljoprivreda u stvarnosti ne postoji. Postoje samo pravni subjekti, u domaćem ili stranom vlasništvu, koji se bave poljoprivredom na teritoriju provincije pod nazivom RH, i svoje proizvode prodaju po cijenama na svjetskom tržištu. Drugim riječima, da je i zadnji pedalj hrvatske zemlje obrađen, te da hrane imamo 3 puta više nego što nam treba, to još uvijek ne znači da će Hrvati imati što jesti.. barem oni siromašniji, kad im otmu sve što imaju kroz poreze na imovinu

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve