Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Odljev sjedišta hrvatskih startupa rezultat je nemara ili sustavnog kočenja države

Najrašireniji razlog zbog kojeg sve više domaćih startupa otvara sjedište u inozemstvu je taj što država sustavno štiti monopoliste, posebno u financijama. I kada ne mogu izravno iz Hrvatske prodavati svoje usluge i proizvode, startupi moraju otvarati tvrtke u drugim članicama Unije.

Hrvatski startupi razradili su učinkovit poslovni model. No, on bi trebao ozbiljno zamisliti sve koji sanjaju snažno i razvijeno gospodarstvo u Hrvatskoj, jer taj se model temelji na sve široj pojavi u društvu: iseljavanju. Sve počinje time da osnivač startupa ili bilo koje visoko-tehnološke tvrtke investira u Veliku Britaniju, Irsku, Mađarsku, Bugarsku, Estoniju, Njemačku, Nizozemsku, Austriju, Lichtenstein, Švedsku ili Sloveniju (po novome i Maltu, a otprije i u SAD) i tamo osnuje svoju startup tvrtku.

Nakon toga ta tvrtka-matica, u Hrvatskoj osnuje podružnicu (ili osnivač osobno osnuje još jednu tvrtku-klona) i takva pravna jedinica pruža usluge njegovoj stranoj matici. Ako se to radi izvan EU onda se još može postaviti pitanje izbjegava li vlasnik startupa porez (iako ni to nije potpuno točno, jer s obzirom da Hrvatska s SAD-om još nije ishodila Sporazum o sprečavanju dvostrukog oporezivanja, osnivanje tvrtke u SAD-u je potpuno logičan potez), ali ako to radi unutar EU to je ne samo legalno već i u duhu jedinstvenog digitalnog tržišta Unije.

Model za međunarodni ring
Dvije tvrtke - strana matica i hrvatski klon - funkcioniraju vrlo složno. Strana matica služi za prodaju, odnosno generira prihod. Usto, služi za osvajanje novih tržišta, prima investicije, ulaže u marketing, financira R&D, zakupljuje usluge trećih kompanija itd. Hrvatski klon pak služi da bi za maticu radio razvoj proizvoda i usluga. Za razliku od strane tvrtke, ova u Hrvatskoj financira se ne samo od sredstava koje joj za usluge plaća strana tvrtka već i od EU projekata, državnih subvencija i drugih sličnih izvora. Takav model nemaju samo hrvatski startupi. Tako ovdje posluje i dio stranih korporacija pa su po tome domaći startupi, s pravom se može reći, primijenili organizaciju posla kakvu prakticiraju - multinacionalke. Igraju u međunarodnom ringu.

Ovaj stil igre maksimalno štiti vlasnike i njihove tvrtke od svojevoljnosti i niskih udaraca, primjerice, hrvatske Porezne uprave, nebrojenih inspekcija, i od redovitih, a kod nas poznatih "iznenadnih" izmjena zakona.  Takva igra traži više znanja i bolje pripreme u startu, ali ima brojne prednosti. Što god da se dogodi s poslovanjem u Hrvatskoj pravna osobnost startupa neće biti ugrožena, brend neće biti narušen, financijska stabilnost također.

Neće se narušiti niti odnosi s klijentima, zatim ulaganja u izgradnju tržišta itd. Takva će tvrtka čak biti sposobna jednostavno svoje zaposlenike iz jednog tipa radnog odnosa prebaciti u drugi i tako neće ugroziti ni njihovu financijsku stabilnost. Možda će kratkotrajno biti ugrožena ulaganja u razvoj, ali i za to je pronađen lijek. Većina najboljih hrvatskih visoko-tehnoloških tvrtki već ima razvojne odjele u više država. I dok je sve to prije bila iznimka, u posljednje vrijeme to je postalo pravilo.

Razgovarate li s najboljim startupima, oni će vas u čudi gledati ako ih i pitate za bilo koji drugi put izgradnje biznisa. Logično bi bilo pomisliti da se sve to radi zbog izbjegavanja poreza ili pak zbog nekog oblika prevare zaposlenika ili čak zbog nevoljkosti vlasnika da podupru hrvatsko gospodarstvo. Međutim, ništa od toga nije točno! Počnimo od kraja. Većina vlasnika startupa želi živjeti u Hrvatskoj. Hrvatska im je domovina. Zato ćete primijetiti da sve više visoko-tehnoloških poduzetnika u Hrvatskoj podupire poduzetnički ekosustav, širi svoje znanje u zajednici, čak i ulaže u druge biznis. Oni žele poduprijeti hrvatsko gospodarstvo.

Manjkave financijske usluge
Jednako tako većina vlasnika visoko-tehnoloških tvrtki radnike već sad plaća dobro, a želi im omogućiti još bolje uvjete rada. Počeli su s uređenjem ureda, ali povećavaju im plaće, daju brojne beneficije... Ne da ih ne žele prevariti već se boje da će im, unatoč svemu, radnici otići, jer ih Zapad mami sočnim ponudama. I onda dolazimo do poreza. Svi koji plaćaju porez u Velikoj Britaniji neće proći jeftinije nego u Hrvatskoj. Isto je u Švedskoj.

U nizu drugih EU članica isto. Hrvatska ima visoke poreze, ali imaju ih i druge članice Unije. Unatoč tome, sjedišta nekih od naših najinovativnijih tvrtki nisu ovdje, a i ne izgleda da će biti još neko vrijeme. Photomath, startup koji je upravo dobio Zlatnu kunu hrvatska je tvrtka, ali nema sjedište u Hrvatskoj. Infobip je hrvatska tvrtka, ali ni on nema sjedište ovdje. Vlasnik Rimac Automobila nekoliko je puta upozorio da je i on bio u situaciji da ga se sili da iseli iz Hrvatske.

Razloga je niz i vrlo su različiti. Najprimitivniji, i srećom u najmanje zastupljen, je političko reketarenje. Najrašireniji je pak što Hrvatska ne provodi reforme, odnosno što država sustavno štiti monopoliste, posebno u financijama.  Primjerice, u Hrvatskoj se ne mogu dobiti neke potpuno normalne financijske usluge koje su uobičajene u Londonu. Tvrtke to vide kroz to da Google još uvijek ne dopušta našim programerima da izravno iz Hrvatske preko Play Storea prodaju svoje aplikacije diljem svijeta. Mogu ih poklanjati, ali ih iz Hrvatske ne mogu prodavati. Tvrtke ne mogu iz Hrvatske ni izravno na Kickstarter itd.

Hoće li ponuditi alternativu?
Ako znamo da tvrtke i njihovi vlasnici žive od prodaje, bilo svojih usluga i proizvoda, onda bi trebali biti svjesni da u situaciji kad ne mogu izravno iz Hrvatske prodavati svoje usluge i proizvode, onda nemaju druge no otvarati tvrtke u drugim članicama Unije. Hrvatski vlasnici tvrtki otvaraju ih vani i zbog lošeg pravosuđa. Inače, ne bi ni mogli do investitora. Dok nismo ušli u ESA-u neki poduzetnici nisu imali opcije nego otići van, jer se inače ne bi mogli natjecati za milijarde poslova koje ta agencija daje svake godine.

Sav taj odljev sjedišta hrvatskih startupa rezultat je nemara ili sustavnog kočenja države pa kad se netko poput najbržerastućeg hrvatskog startupa Electrocoina tvrdoglavo trudi ostati u Hrvatskoj, mislim da ih se ne treba još zakonima tjerati da promjene taj stav. Kao i čovjek, tako i tvrtke, gdje žive/rade tamo u pravilu i ulažu, plaćaju porez, daju zajednici. Nije mi jasno što se dobiva time da se naše najkompetitivnije, najinovativnije i najagilnije igrače sili da svoja sjedišta osnivaju izvan Hrvatske. Naši startupi su razradili učinkovit poslovni model. Oni su se, u nedostatku izbora, prilagodili tom izazovu. Možda je vrijeme da im se ponudi alternativa. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!