Obnovljivi izvori za spas nerazvijenih krajeva

Autor: Poslovni.hr , 21. prosinac 2010. u 22:00

Hrvatska treba slijediti primjer austrijskoga grada Güssinga, koji je od nerazvijenog područja postao prepoznatljiv po proizvodnji i prodaji energije iz lokalnih obnovljivih izvora

Svjetski poznati model Güssing pokazuje kako lokalno raspoloživi obnovljivi izvori energije mogu pridonositi razvoju i manje razvijenih područja. Grad Güssing sa 3800 stanovnika i pripadni okrug sa 26.500 stanovnika nalaze se na jugu austrijske pokrajine Burgenland (Gradišće) uz mađarsku granicu. Do pada “željezne zavjese” krajem osamdesetih to je bilo jedno od najslabije razvijenih austrijskih područja, bez industrije, usitnjenih seoskih gospodarstava, s velikom nezaposlenosti i emigracijom. U devedesetim razvoj Güssinga se usmjerava na iskorištavanje lokalnih resursa obnovljive energije – biomase iz šumarstva i poljoprivrede te solarne energije. Usvojena je strategija decentralizirane lokalne proizvodnje energije iz postojećih obnovljivih resursa regije kao i cilj da regija postane neovisna o fosilnim gorivima.

Nova radna mjesta
Umjesto da se novac iz regije odlijeva za uvoz fosilnih goriva i električne energije, regija proizvodi energiju za grijanje, električne potrebe i motorna goriva iz lokalnih obnovljivih izvora (šumarstvo, poljoprivreda i sunce). U nepuna dva desetljeća razvoja model Güssing ostvario je impresivne rezultate, preobrazivši nerazvijeni kraj u Europski centar za obnovljive energije, EEE Güssing, koji sufinancira Europska unija. Kotar Güssing ima danas dvadesetak energana na šumsku i poljoprivrednu biomasu te na solarnu energiju, koje pokrivaju oko pola energetskih potreba iz obnovljivih izvora, ostvarujući prihode od prodaje energije u iznosu od osamnaest milijuna eura godišnje. EEE Güssing u suradnji s Tehničkim sveučilištem Beč razvija naprednu tehnologiju rasplinjavanja biomase za proizvodnju električne i toplinske energije te biogoriva druge generacije. U okviru EEE djeluje i Tehnološki centar Güssing koji izrađuje programe i projekte energetske opskrbe na temelju obnovljivih izvora energije za lokalne zajednice u Austriji i inozemstvu. U Güssingu je otvoreno pedesetak novih poduzeća s više od 1100 radnih mjesta, a prihod od prodaje energije iznosi 13 milijuna eura godišnje. Sustav gradskoga daljinskoga grijanja ima četiri energane na šumsku biomasu (drvna sječka) i dvije solarne energane koje opskrbljuju ogrjevnom toplinom sva kućanstva i sve javne zgrade te više od pola industrijskih i komercijalnih zgrada. Sustav se razvija od 1996., a potrošači plaćaju 7000 eura za priključak. Biomasa za pogon energane prikuplja se u promjeru od 30 do 40 kilometara od grada po cijeni 75 do 80 eura za tonu, relativno stabilnoj tijekom enormnog rasta i oscilacija cijena nafte i plina u proteklom desetljeću. Güssing ima i tvornicu solarnih fotonaponskih modula, a otvorena je i solarna škola. Selo Strem blizu granice s Mađarskom ima bioplinsku energanu koja iz 30 tona dnevnoga poljoprivrednog otpada i brzorastućih biljki sa 250 hektara zemljišta proizvodi električnu (0,5 MW) i toplinsku (0,6 MW) energiju za potrebe stanovnika Strema i prodaju u električnu mrežu po povoljnim cijenama (0,145 eura za kWh). Investicija je iznosila 2,25 milijuna eura.

Daljinsko grijanje sela
Sirovine za rad elektrane dobavljaju se s okolnih poljoprivrednih površina, prethodno djelomično zapuštenih. Ostaci procesa iz energane vraćaju se kao vrijedno gnojivo na te površine. Također selo Urbersdorf, zapadno od Güssinga, sa svega 250 stanovnika raspolaže sustavom daljinskoga grijanja svojih pedesetak zgrada koji je izgrađen uz ulaganje od oko milijun eura. Potrebnu toplinsku energiju isporučuje energana snage oko 800 kW, koja troši biomasu kao osnovno gorivo i loživo ulje kao rezervno gorivo. Na krovu skladišta biomase instalirano je 350 četvornih metara fotonaponskih solarnih modula za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Hrvatska danas uvozi većinu potrebnih energenata u obliku neobnovljivih fosilnih goriva (nafta, ugljen, prirodni plin), a istodobno izvozi većinu obnovljive šumske biomase u obliku drvne sječke, peleta i briketa. Takvo dugoročno neodrživo stanje ima negativne efekte na vanjskotrgovinski platni deficit i inodug, domaće zapošljavanje, energetsku neovisnost, te zaštitu klime i okoliša.

Kreće li gradnja bioenergana?
Stoga je u Hrvatskoj prisutno niz inicijativa kako bi se to neodrživo stanje počelo mijenjati u smjeru zamjene uvoznih neobnovljivih energenata domaćim obnovljivim energentima, između ostalog i na temelju modela Güssing. Primjerice, energetski koncept Našica “100% energije iz regije za regiju” (40.000 stanovnika) prema modelu Güssing na temelju ugovora o suradnji EEE – Našice kao inicijative Hrvatske udruge za biomasu, sekcije Hrvatskoga šumarskog društva. Još neki gradovi zanimaju se za takav model. Grupacija Biotoplifikacija, nedavno osnovani klaster proizvođača i konzultanata radi gradnje 40-ak standardiziranih bioenergana na drvnu biomasu električne snage 1 MW i toplinske snage 4 MW, nudi gradnju bioenergana i pripadnih toplinskih mreža po principu “ključ u ruke”. Prva takva bioenergana planira se u Glini, a u pripremi su projekti za Petrinju, Lepoglavu i Požegu. Obnovljivi izvori energije, poduzeće u okviru Hrvatske elektroprivrede, sklopili su sporazum s Hrvatskim šumama o dugoročnoj isporuci 400.000 tona godišnje šumske biomase za dvije bioenergane – prva je u Velikoj Gorici električne snage 20 MW i toplinske snage 35 MW, a druga u Osječko-baranjskoj županiji. Austrijski RES Invest Holding iz Beča i RES Bioenergija Jasenovac počeli su graditi bioenerganu Jasenovac električne snage 7,2 MW i toplinske snage oko 13 MW, koja će godišnje trošiti oko 60.000 tona drvne sječke iz okolnih hrvatskih šumarija. Austrijski RES ulaže 29 milijuna eura, a puštanje u pogon planirano je 2012. godine. Planira se još nekoliko sličnih bioenergana. Tvornica Đuro Đaković Elektromont iz Slavonskog Broda nudi kogeneracijsko postrojenje na biomasu ĐĐ-Eniteh-500, električne snage 0,4 MW i toplinske snage oko 1,35 MW.Model Güssing u austrijskom Gradišću uspješan je primjer inteligentnoga korištenja obnovljivih izvora energije za lokalni i regionalni razvoj manje razvijenih područja. Takav model je primjenjiv i u Hrvatskoj jer uz višestruke koristi za slabije razvijene lokalne zajednice ima i šire društvene koristi u obliku popravljanja vanjskotrgovinske bilance, povećanja energetske neovisnosti te zaštite klime i okoliša.

Vladimir Potočnik, nezavisni konzultant za energiju i okoliš

Komentirajte prvi

New Report

Close