Nove digitalne platforme važna su prilika za rast gospodarstava u razvoju

Autor: Michael Spence , 07. svibanj 2019. u 22:00

Rizik za te platforme proizlazi iz neizbježnog i neophodnog povećanja broja propisa o internetu diljem svijeta. Osobito bi različiti nacionalni regulatorni režimi mogli razoriti ili blokirati međunarodni razvoj ekosustava e-trgovine, čime bi naštetili zemljama s nižim dohotkom.

Globalno gospodarstvo prolazi kroz vrlo velike strukturne promjene, potaknute trima megatrendovima. Jedan od njih je digitalna transformacija temelja na kojima su gospodarstva izgrađena i vođena. Drugi je rastuća kupovna moć i gospodarska snaga gospodarstava u nastajanju, osobito Kine. Naposljetku, tu je širok spektar trendova u političkoj ekonomiji, koji uključuje porast nacionalizma, različite oblike populizma, političku i socijalnu polarizaciju i mogući raspad multilateralnog okvira unutar kojega funkcionira globalno gospodarstvo od Drugog svjetskog rata.

Mediji posvećuju najveću pažnju ekonomskim, socijalnim i regulatornim izazovima koji proizlaze iz tih megatrendova, kao i trgovini, investicijama i tenzijama između Kine i Sjedinjenih Američkih Država po pitanju tehnologije. Ipak, značajan udio svjetskog stanovništva živi u siromašnim zemljama ili u siromašnijim dijelovima zemalja u razvoju. Povrh toga, ubrzano smanjenje globalnog siromaštva tijekom posljednja tri desetljeća prije svega je rezultat kontinuiranog rasta u zemljama u razvoju.

Brojne nepovoljne okolnosti
Budući izgledi rasta današnje rane faze (to jest, niskog dohotka – neke rastu, a neke ne) razvoja zemalja bit će od iznimne važnosti za daljnje smanjenje siromaštva. Iako su te zemlje suočene sa znatnim nepovoljnim okolnostima, one bi mogle iskoristiti važne nove prilike za rast, osobito uz pomoć digitalnih platformi. Nepovoljnih okolnosti zasigurno ima podosta.

Prije svega, napredak u digitalnoj tehnologiji, robotici, strojnom učenju, senzorima i sustavima vizije, predstavlja izravnu prijetnju radno-intenzivnoj proizvodnji i montaži u koju su se tradicionalno pouzdavala gospodarstva s nižim dohotkom koja nisu bogata resursima. Osim toga, klimatske promjene imale su najveći gospodarski učinak u tropskim i suptropskim područjima u kojima se nalazi najviše zemalja s nižim dohotkom. Učinci globalnog zagrijavanja doista su razorni u krhkim gospodarstvima i, sve u svemu, predstavljaju najveću novu prepreku za rast. U međuvremenu, stopa plodnosti u nekim zemljama ostaje začuđujuće visoka, osobito u subsaharskoj Africi. U nekolicini najsiromašnijih zemalja – Nigeru, Maliju i Demokratskoj Republici Kongo – ta stopa iznosi 6-7 živorođene djece po ženi.

Poplava novih sudionika na tržištu rada uvelike premašuje broj raspoloživih radnih mjesta. Niti jedan trenutno poznati model rasta ne može udovoljiti potrebama ili držati korak s takvom vrstom demografskog "bujanja". Čak i kontinuirani gospodarski rast od oko 7% na godišnjoj razini neće biti dostatan. Iako stopa plodnosti obično ima tendenciju pada usporedno s porastom dohotka, do toga ne dolazi odmah. Stoga bi osnaživanje žena mogao biti najučinkovitiji način započinjanja rješavanja tog izazova.

Sukobi također imaju razoran učinak na rast. Iako se čini da niz sukoba ima vjersku ili etničku podlogu, neki naučnici vjeruju da bi njihov glavni uzrok mogao biti gospodarski, a etničke podjele služe kao način isključenja pristupa oskudnim resursima i prilikama za ostale skupine. Bez obzira na njen izvor, nejednakost prilika ima vrlo razoran učinak na upravljanje te stoga i na rast. No, te prepreke nisu nepremostive. Prije svega, zemlje u razvoju trenutačno imaju ogromna potencijalna izvozna tržišta u zemljama sa srednjim dohotkom i ne ovise više u potpunosti o naprednim gospodarstvima vezano uz pristup globalnim tržištima. Tu je također obnovljena svijest po pitanju važnosti infrastrukture u omogućavanju rasta. Uz ceste, pruge i luke, električna energija i digitalna povezivost od ključne su važnosti.

Po tom pitanju brzo širenje celularne bežične tehnologije, u kombinaciji s instalacijom podvodnih kabela visokog kapaciteta za dovod širokopojasnog pristupa interneta u Afriku predstavlja jedan od najvećih napredaka. U međuvremenu, kineska inicijativa "Jedan pojas, jedan put", iako kritizirana na većem dijelu Zapada, a osobito u SAD-u, mogla bi dovesti do dramatičnih poboljšanja u fizičkoj i digitalnoj povezivosti u središnjoj Aziji i dijelovima Afrike.

Nužan je široki domet
Daljnji napredak u najvažnijoj infrastrukturi stvorit će važne prilike za rast za gospodarstva u razvoju putem e-trgovine, mobilnog plaćanja i povezanih financijskih usluga. Iskustvo Kine snažno ukazuje na to da su te digitalne platforme i ekosustavi koji se oko njih razvijaju moćni pokretači inkrementalnog uvelike inkluzivnog rasta. Kina je, naravno, vrlo veliko homogeno tržište. Ako želimo da manje zemlje u razvoju s nižim dohotkom osjete dobrobiti jednako brzog inkluzivnog rasta, digitalne platforme trebat će imati regionalni i međunarodni domet.

Neke se već počinju pojavljivati. Jumia, nigerijska platforma za e-trgovinu koja pokriva 14 afričkih zemalja, nedavno je ponudila dionice javnosti na njujorškoj burzi, uz znatno uzbuđenje. Istina, ta je tvrtka suočena sa sličnim preprekama kakve su azijske i latinoameričke platforme prethodno trebale premostiti, uključujući nedostatak pouzdanih platnih sustava, nisku razinu povjerenja između prodavača i kupaca te usko grlo u logistici i isporuci. Međutim, iskustvo ostalih regija pokazuje da se takvi nedostaci mogu s vremenom riješiti.

Pokušaj imitiranja
Veći rizik za te platforme proizlazi iz neizbježnog i neophodnog povećanja broja propisa o internetu diljem svijeta. Osobito bi različiti nacionalni regulatorni režimi mogli nehotično ili namjerno razoriti ili blokirati međunarodni razvoj ekosustava e-trgovine, čime bi naštetili zemljama s nižim dohotkom.

Stoga bi izbjegavanje stvaranja takvih nehotičnih prepreka trebalo biti visokim prioritetom međunarodne zajednice. Današnje zemlje s nižim dohotkom već su ionako suočene s teškim zadatkom pokušavanja imitiranja prethodnog impresivnog rasta gospodarstava u razvoju. Stagnacija globalnog gospodarstva te rastuće nacionalne i međunarodne tenzije učinit će taj zadatak još težim. Ako svijet ozbiljno namjerava dodatno smanjiti siromaštvo, mora pridavati daleko više pažnje njihovom napretku. 

© Project Syndicate 2019.

Komentirajte prvi

New Report

Close