Nova vlada s dugom treba probati što i HEP

Autor: Jadranka Dozan , 25. studeni 2015. u 22:00

Potrebe financiranja za obveze po dospijećima dugova i pokrivanje deficita premašuju 20 posto BDP-a, dogodine slijedi manje otplata pa su i potrebe financiranja nešto manje, ali već 2017. one opet rastu jer se procjenjuje da dospijeva oko pet milijardi kuna više dugova nego 2015. S obzirom na očekivani globalni rast kamata, dobro je da se u aktualnim pregovorima otvorilo pitanje aktivnijeg upravljanja javnim dugom.

Nije baš nova ideja niti otkrivanje tople vode, ali dobro je da se među naglascima pregovora o sastavljanju nove vlade i paketu reformi ovih dana našlo i pitanje institucionalnog uređenja upravljanja javnim dugom. Manje je pritom važno što je, primjerice, Ivan Lovrinović iz Mosta tvrdnjama da javnim dugom upravlja "priručna štala u kojoj se ne zna tko pije, a tko plaća" neodmjereno uvrijedio ljude koji vjerojatno najbolje što znaju rade taj posao.

Za bolje ustrojavanje sustava upravljanja javnim dugom danas jednostavno ima blizu 290 milijardi (kuna) razloga. Osim što nam se razina duga opće države procjenjuje na gotovo 89 posto BDP-a, za kamate već sada godišnje odlazi oko 3,6 posto BDP-a. To je osjetno više od usporedivih članica EU iz srednje i istočne Europe, ali i drugih zemalja Unije sa sličnom razinom duga. A slično vrijedi za trenutnih 4,3 posto implicitne kamatne stope koju plaćamo na državni dug, što je druga najviša u EU. 

Reforme plus brzi potezi
Uz slabašne stope rasta i tekuće proračunske manjkove obuzdavanje uzlazne putanje duga još, na žalost, nije na vidiku. To znači i sve teži teret servisiranja dugova, osobito u globalno izglednom scenariju rasta kamatnih stopa. Ekonomisti će s tim u vezi primijetiti da nam se i ročnost dugova počela smanjivati, a to nas samo čini ranjivijima na očekivano pogoršanje uvjeta na financijskim tržištima. Prosječno dospijeće javnog duga, naime, palo je ispod pet godina. Sve to samo je dodatna potvrda zašto obuzdavanje javnog duga mora biti prioritet ekonomske politike nove vlade. Bez famoznih reformi to ne ide, ali to su procesi koji značajnije efekte mahom daju tek u srednjem roku, a situacija s javnim dugom zahtijeva da se određeni potezi vuku već kratkoročno.

Ekonomisti se uglavnom slažu da mnogo prije nego što reformske i mjere za poticanje poduzetništva dobiju odraz, recimo, u primarnom višku proračuna i većim stopama gospodarskog rasta, valja preispitati mogućnosti koje u upravljanju javnim dugom pružaju trenutno povoljne kamatne stope na tržištu kapitala. To, kažu, podrazumijeva da se postojeći dugovi refinanciraju ili restrukturiraju (ako to prateći uvjeti omogućavaju) uz jeftiniji trošak i time se smanji pritisak duga u budućem razdoblju.

Kako se računa da bi povoljni tržišni uvjeti mogli potrajati i iduće godine, nova bi vlada brzo trebala izaći s terminski razrađenim programom reformi kako bi negdje u drugoj polovici godine s njim izašla pred investitore i napravila nešto nalik nedavnoj operaciji Hrvatske elektroprivrede (HEP) koja je obveznički dug koji dospijeva 2017. zamijenila povoljnijim novim. Iduća godina za državu je pogodna za to jer su joj potrebe financiranja za rješavanje dospijevajućih dugova i pokrivanje novih deficita manje nego ove godine, ali i znatno manje nego 2017. kada je opet čekaju znatno veće obveze dugova. 

Isplati se pokušati
Ove godine, naime, potrebe financiranja, računajući i kratkroočni dug po trezorskim zapisima, premašuju 20 posto BDP-a (bez trezoraca 11 posto BDP-a), dok će 2016. zbog desetak posto manjih otplata te potrebe biti nešto manje, ali već 2017. opet imamo 4-5 milijardi kuna veće obveze po dospijećima dugova.   U slučaju HEP-a aktivan je pristup refinanciranju pola milijarde dolara vrijednih obveznica iz 2012. kompaniji donio solidne financijske efekte, iako se u prvi mah zbog loše prezentacije tog "tri u jedan" projekta (otkup postojećih obveznica, izdanje novih te transakcija valutne zamjene USD-EUR) i nije činilo tako.

U konačnici je neto pozitivni efekt po osnovi smanjenja troška financiranja, rezultata otkupa postojećih obveznica te pozitivnog učinka raskida postojećih linija valutne zamjene (hedginga) za HEP iznosio nemalih 17,2 milijuna eura. Akteri te operacije tek su naknadno objasnili kako je nakon transakcije valutne zamjene kupon za eursko izdanje snižen je sa 6,53 na 4,85 posto, kao i da je premija u odnosu na referentnu državnu obveznicu u novom HEP-ovu izdanju smanjena s više od dva postotna boda na 1,20 bodova. Slično bi vrijedilo pokušati i novoj Vladi s državnim dugom. Za to nije nužno institucionalno ustrojavanje novoga ureda ili odjela. Dovoljno je da Vlada pripremi uvjerljiviji plan reformi, a resorni ministar pokaže malo više inicijative. 

Komentirajte prvi

New Report

Close