Ana Blašković

Ana Blašković

Nižeg PDV-a nema bez mjera kompenzacije

Scenarij o stopi od 24% ovisit će o tome planira li Vlada nastavak mirovinske reforme.

Dva dana nakon što se ministar financija Zdravko Marić pohvalio da je državna blagajna prvi put od samostalnosti završila godinu u suficitu, njegov kolega Tomislav Ćorić ekskluzivno je najavio smanjenje opće stope PDV-a, ključnog izvora proračunskih prihoda.

Stopa bi mu se od 2019. trebala smanjiti za jedan postotni bod, s 25 na 24 posto, a potom do kraja mandata za još toliko, na 23 posto. Činjenica da je smanjenje PDV-a najavio Ćorić (u čijem su resoru zaštita okoliš i energetika) umjesto premijera ili barem ministra financija, zbunjuje u tolikoj mjeri da su neki ocijenili da se radi o manevru unutar Vlade. Uspije li, bilo bi to ispunjenje predizbornog obećanja koje se, kažu poznavatelji, već u samom programu pisalo s popriličnom dozom skepse.

Odustane li se pak, kao kod poreza na nekretnine, uvijek se može reći da službene najave iz Ministarstva financija nije ni bilo. Ne treba odbaciti ni politički kontekst rasplamsalog rata u HDZ-u posljednjih dana. Uz medijsko uskrsnuće "ekskomuniciranog" Karamarka koji je najavio svoj povratak, udar desnog(ijeg) krila vidljiv je i u prijetnjama Petra Janjića zvanog Tromblon koji prijeti uzimanjem stvari u svoje ruke ne riješi li Plenković spor sa Slovenijom u 72 sata, a tu je i pobuna Milinovićevog "ličkog krila" stranke iza kojeg, vjerojatno, stoji borba (i) za kontrolu nad 300 milijuna kuna proračuna NP Plitvica. 

Je li tim okolnostima priča o nižem PDV-u samo "spin" koji se zgodno poklopio s dolaskom iskusnog PR-ovca Krešimira Macana za savjetnika premijeru ili je namjera ozbiljna, teško je reći. Kad se porezna reforma radila, kalkulacije smanjenja stope na 24 posto rađene s kompenzacijskom mjerom ukidanja najniže stope od 5 posto. No, kad se pod pritiskom od toga ostalo, bilo je jasno da bi se otvorila prevelika rupa u proračunu.

Gleda li se efektivna stopa PDV-a, rupa bi iznosila najmanje milijardu i pol kuna (ako se ostavi najniža stopa). Budući da je računica bazirana na strukturi potrošnje iz 2016. iznos je vjerojatno i veći. Ipak, politički bi smanjenje PDV-a moglo biti oportuno pred kraj mandata čime bi se fiskalne posljedice prebacile na iduću Vladu. Taj scenarij otvara niz pitanja, od dizanja doprinosa u drugi mirovinski stup koji dolaze u pitanje, krpanja zaostataka u zdravstvu do nastavka smanjenja javnog duga bez čega nema uvođenja eura, a za pretpostaviti je da ni Bruxelles ne bi blagonaklono gledao na pogoršanje javnih financija.

Željko Lovrinčević, jedan od stručnjaka koji je radio na reformi, smatra da bi bilo bolje smanjiti PDV na plin, ogrjevna drva i dio poljoprivrednih usluga na 13 posto, s efektom do 450 milijuna kuna. To bi ublažilo regresivni udar na najsiromašnije puno više nego snižavanje opće stope od čega bi profitirali i nerezidenti koji tijekom sezone izdašno pune proračun.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve