Niz je benefita i jedna mana – odlazak mladih

Autor: Mislav Šimatović , 30. lipanj 2015. u 22:00

Je li Hrvatska na najbolji mogući način iskoristila članstvo u EU? Kao i obično, konačni dojam ovisi o razini očekivanja.

Iako na prvi pogled ne izgleda tako, punopravno članstvo u EU Hrvatskoj je donijelo niz benefita. I to unatoč činjenici da smo ušli u Uniju u možda najnepovoljnijem političkom i gospodarskom trenutku. Ipak, u dvije godine uživanja na zajedničkom otvorenom tržištu s pola milijarde potencijalnih kupaca, hrvatski poduzetnici ostvarili su rast izvoza, nakon niza godina apatije došlo je do porasta industrijske proizvodnje, u konačnici ove smo godine službeno prekinuli šestogodišnji gospodarski pad i službeno izašli iz recesije.

Ulaskom u proceduru prekomjernog deficita, političke elite primorane su polako, ali sigurno smanjivati troškove skupe i neefikasne administracije i uvoditi reda u javne financije. Na tako nešto ni jedna domaća politička opcija zasigurno ne bi dobrovoljno pristala. Je li Hrvatska na najbolji mogući način iskoristila članstvo u EU, tema je podrobnije analize. Kao i obično u životu, konačni dojam ovisi o razini očekivanja, pa u Hrvatskoj ima podosta onih koji su razočarani postignutim u posljednje dvije godine.

Skeptici će tvrditi da smo iskoristili premalo sredstava iz EU fondova kojima se sufinanciraju privatni i javni projekti, da smo postali marioneta Bruxellesa u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike te da smo uslijed otvorenog tržišta postali laka meta velikih korporacija. Međutim, ono što zbiljski mora zabrinjavati i sketpike i eurofile veliki je porast ekonomske emigracije. Brain drain, ili iseljavanje mladih obrazovanih kadrova, trend je koji treba brinuti sve u zemlji i jedina je opipljiva negativna posljedica ulaska u EU. I to vrlo opasna. Ukoliko se iseljavanje ne zaustavi, domaća ekonomija ostat će bez najsposobnijih mozgova.

Komentirajte prvi

New Report

Close