Ništa od bijega od pospremanja nereda u vlastitom dvorištu

Autor: Ana Blašković , 25. srpanj 2017. u 22:00

Umjesto dijeljenja šakom i kapom po principu ‘najglasnijem najviše, a o dugovima kasnije’, proračun za 2018. za koji se već izrađuju smjernice trebao bi rezati javnu potrošnju.

Kad se početkom godine država zadužila za 8,5 milijardi kuna obećavajući približno tri posto prinosa ulagačima, jednako kao i prije mjesec dana za posudbu tri milijarde kuna, iz Vlade su zadovoljno isticali da se radi o povijesno najboljim uvjetima od izlaska Hrvatske na međunarodna tržišta.

I, zaista, u usporedbi s 5,5 i više, ili preko 9(!) posto koliko je HAC potpisao JP Morganu 2009. godine, ministar financija Zdravko Marić je danas u neizmjerno boljoj poziciji. Niža cijena koju su kreditori voljni dati posljedica je niže premije rizika Hrvatske, a koja je u posljednjih godinu i pol dana u silaznoj putanji. U 18 mjeseci ugrubo, percepcija rizika Hrvatske u očima vjerovnika se prepolovila. 

Skok rejtinga
U brojkama mjereno CDS-om, odnosno premijom osiguranja od kreditnog rizika, rizičnost države pala je s 300 na 145 bodova krajem lipnja, a trend pada nastavljen je i u srpnju. Razlozi pada rizičnosti mogu se tražiti kod kuće i u inozemstvu. U moru novca kojim su preplavljena financijska tržišta, neminovan je pad kamatnih stopa za sve, pa i Hrvatsku. Budući da je od početka 2016. pala domaća premija, dok je komprimirana premija rizika CEE zemlja ostala više-manje ista, oko 100 baznih bodova, daje zaključiti da su tržišta nagradila fiskalnu konsolidaciju – rezanje fiskalnog manjka te stavljanje javnog dug pod kontrolu. Drugim riječima, kreditni rejting najprije je porastao u praksi, a to je tržište. Slijedi papir, odnosno potvrda rejting agencija. 

Pijani bogataši
Iz pada CDS-a grmi nekoliko signifikantnih zaključaka. Prvi i osnovni; cijena novca koju plaćamo na dug ovisi o našim potezima. (Mala digresija; Hrvatska nije dovoljno bitna ekonomski ni politički poput Mađarske ili Poljske koje zbog problematičnih politika tržišta trenutno penaliziraju rastom premija.) Kao mala nebitna zemlja, unutar  statističke greške u EU okvirima, možda letimo ispod radara, ali ponašanje poput pijanih bogataša dok realno nosimo "gaće na štapu" gomilajući manjak i javni dug, direktno nam pumpa premiju rizika i cijenu duga.

Eskalacija je zaustavljena na ivici: s javnim dugom preko 80 posto i izdacima za kamate od 3,5 posto BDP-a i rejtingom "u smeću" i puzajućim rastom ispod tri posto. Drugo, činjenica da je stabilizacijom javnih financija CDS prepolovljen dok CEE regiji više manje tu negdje, dokazuje da je ključno pospremanje u vlastitom dvorištu. S druge strane, isto ne znači da skok kamata u svijetu nećemo osjetiti među prvima baš mi kao zemlja s izraženim makro neravnotežama. 

Što kad stignu oblaci?
Ne kaže se uzalud da bankari daju kišobran kad sunce sije, a traže ga natrag kad dođu oblaci. Hrvatska je i dalje neslavna rekorderka po visini javnog duga, izdataka za kamate u BDP-u i krhkom rastu. Nažalost, pravi posao tek slijedi. Umjesto dijeljenja šakom i kapom iz proračuna po principu 'najglasnijem najviše, a o dugovima ćemo kasnije' (sjetimo se branitelja ili bespotrebnih aviona dok zdravstvo, primjerice, grca s oko 8 milijardi kuna dugova), proračun za 2018. za koji se već izrađuju inicijalne smjernice trebao bi rezati javnu potrošnju. Bez toga nema pada premije rizika ni cijene kredita za Vladu, a s time ni za nas, obične smrtnike, kad pokucamo na vrata banaka. 

Komentirajte prvi

New Report

Close