Mladi bježe u one europske države u kojima su startupi stvarno i mogući

Autor: Bernard Ivezić , 27. srpanj 2017. u 22:00

Politika je u Luksemburgu, Finskoj i Velikoj Britaniji prepoznala da razbijanje regulatornih okvira, ne pogodovanje tradicionalnim industrijama na tradicionalan način, a samim time stvaranjem prostora za bujanje startupa ima dobar učinak i na demografsku politiku.

Od idućeg tjedna poslovni centar svemirske industrije postat će Luksemburg. Država je to koja ima upola manje stanovnika od Zagreba s okolicom, a čiji je BDP za petinu veći od BDP-a cijele Hrvatske. U Luksemburgu je dugo vremena BDP po glavi stanovnika bio najviši na svijetu, ali pretekao ga je Katar.  Uglavnom, mala je to država, ali mjesto neizmjerno bogatih ljudi. Oni za godinu dana zarade ono za što nama u Hrvatskoj treba pet godina.

Svemirsko rudarenje
Luksemburg od utorka 1. kolovoza planira uvesti novi zakon koji će svemirskim startupima, koji se tamo registriraju, omogućiti da legalno rade poslove svemirskog rudarenja. Zbog povelje UN-a iz 1967. niti jedna nacija nema pravo svojatati Mjesec ili druga svemirska tijela, ali Luksemburg je našao rupu u međunarodnom pravu. Startupi, koje su tamo registrirani, neće moći biti vlasnici teritorija na Mjesecu, Marsu ili kometima, ali će biti legalni vlasnici rude koju su tamo iskopali.

Mali Luksemburg tako ulazi u svemirsku utrku s daleko većim i moćnijim SAD-om, koji je već napravio slično. Luksemburška svemirska odiseja nije slučajna. Vlada te male, ali bogate države kontinuirano je u potrazi za novim, lukrativnim biznisima koji će održati standard svojih građana te kojima se njihovi građani žele baviti. Nije slučajno da u Luksemburgu svoj ured ima i hrvatski svemirski startup Amphinicy Technologies i da sada, samo zato što Hrvatska čak nije ni članica Europske svemirske agencije, tamo širi svoje poslovanje. I nije Luksemburg jedini magnet za vrhunske europske startupe. 

Mračna istina
Dok je sad jasno gdje idu najbolji orijentirani prema svemirskoj industriji, već je duže vrijeme poznato gdje idu najbolji orijentirani prema industriji računalnih igara. Europska prijestolnica za gaming startupe je Helsinki. Finska, domovina Rovia i Supercella, značajno je profitirala od uklanjanja birokratskih barijera te institucionalne financijske, ali i strateške podrške svojim startupima. Vlada je stare bolnice pretvorila u startup hubove. Preko posebne agencije, Tekesa, financijski je potaknula razvoj zajednice poslovnih anđela i VC fondova, koji ulažu u startupe.

Gaming startupima otvorila je put k obrazovanju, a samo obrazovanje reformirala je do te mjere da je danas u Finskoj računalno programiranje dio učenja pismenosti u školama. Finskoj se to vratilo tako što posljednjih pet godina izbacuje na tržište barem jedan milijardu dolara vrijedan startup. Finska je k tome svjetsko startup čudo. Svaki deseti startup exit, odnosno prodaja startupa, na svijetu godišnje, dogodi se tamo što nije neobično s obzirom na brojnost startupa. Samo u Helsinkiju više je od 500 aktivnih startupa. Usporedbe radi, u Hrvatskoj ih u posljednjih pet godina ukupno nije osnovano toliko. Finska je dakle država, koja ima gotovo 50 posto stanovnika više od Hrvatske, čak unatoč tome što joj je podneblje hladno i pola godine mahom zavijeno mrklim mrakom, a stvara pet i pol puta veći BDP od Hrvatske. 

Regulatorna grobnica 
Primjera poput Luksemburga i Finske ima još. Velika Britanija centar je za FinTech startupe. Nije se to dogodilo slučajno. Dok u Hrvatskoj HNB ne zna što bi s crowdfundingom, a bitcoin tolerira kao pojavu, Bank of England, London vidi kao svjetsku bitcoin/blockchain metropolu. Lani je kreirala i vlastitu kriptovalutu RSCoin koju  vidi kao jednu od budućih alternativa dolaru. Hrvatska pak ima startup zajednicu koja raste, industrije poput turizma i IT-a koje rastu i sve više izvoze, ali nema ideje što s time napraviti. Kontinuirano se pokušava jačati turizam, poljoprivreda, građevina i druge, nazovimo ih za nas "tradicionalne" industrije.

I to se radi na tradicionalan način, privlačeći isključivo velike investicije u kojima si i političari mogu omastiti brk. No, te investicije ne donose inovacije, a nerijetko ni izvoz. Paralelno, regulatornim preprekama priječi se mladima i inovativnim da sami unesu inovacije i financijski uspiju. Posljedica toga je da nam se upravo mladi najviše odseljavaju, a i oni koji rade startupe da im sjedišta iseljavaju u inozemstvo. Tako je bilo prije, ali tako je i ostalo u zadnje dvije godine. Nasuprot tome, Luksemburg, Finska i Velika Britanija veliki su mamci upravo za mlade. Sve te tri države, za razliku od Hrvatske, bilježe rast broja stanovnika. No, tamo je politika prihvatila reforme. Tamošnje su vlade shvatile da im je zemlja koja je plodna za rađanje startupa ujedno plodna u demografskom smislu.

Komentirajte prvi

New Report

Close