Ako je suditi prema prvoj trećini trećega kvartala, ljetna tri mjeseca teško da će donijeti osjetnije poboljšanje trenda ukupne gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. U odnosu na prošlu godinu, dosad dostupni srpanjski podaci o robnoj razmjeni, industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo više-manje upućuju na nastavak silaznog trenda, bez naznaka značajnijega ublažavanja pada.

Nakon što je industrijska proizvodnja i u srpnju zabilježila pad od 5,5 posto u odnosu na prošlu godinu, kumulativni pad u ovoj godini zadržao se iznad šest posto. Unatoč turističkoj sezoni koja u pravilu na mjesečnoj razini osjetno diže promet u trgovini na malo, promet u maloprodaji u srpnju također ne djeluje previše ohrabrujuće. U odnosu na lipanj porastao je oko 17 posto, no u usporedbi s istim lanjskim mjesecom zadržan je tempo pada od oko pet posto iz prvoga polugodišta. Prema prvim procjenama DZS-a, potrošnja u maloprodaji u srpnju je pala 5,1 posto realno. Slični signali stigli su pak koji dan prije i sa srpanjskim podacima o robnoj razmjeni. Izvoz je u tom mjesecu bio 50-ak milijuna eura veći nego mjesec prije, no uvoz je istodobno porastao 150 milijuna, pa se pokrivenost uvoza izvozom pogoršala. Pala je na samo 55,8 posto, i po tome je srpanj bio drugi najslabiji mjesec ove godine. I zbirni podaci o ovogodišnjoj robnoj razmjeni sugeriraju negativan doprinos neto izvoza BDP-u, a s tim u vezi ostaje vidjeti koliko će na tu komponentu utjecati skor u segmentu izvoza i uvoza usluga, prije svega turizma. Premda se o razmjerima šteta od suše za poljoprivrednu proizvodnju zasad iznose prilično šarolike procjene, izvjesno je da će posljedice suše barem donekle “pojesti” očekivane, odnosno moguće pozitivne doprinose turizma za kvartalni BDP. U strukturi bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva kategorija poljoprivrede, šumarstva i ribarstva participira više od pet posto (lani 5,4 posto), a tromjesečno njezina vrijednost iznosi između 3,8 i 4 milijarde kuna. Koliko će ona u samoj poljoprivredi zbog suše ispasti manja tijekom razdoblja srpanj-rujan, zasad je teško reći, ali negativan utjecaj će zasigurno biti vidljiv i u BDP-u. Uza sve, ovogodišnji treći kvartal u usporedbama s lanjskim ima i nešto višu osnovicu, budući da je u ljetnom kvartalu 2011. zabilježen realni rast BDP-a od 0,7 posto.