Lalovac sve dublje uranja u populizam

Autor: Jadranka Dozan , 27. svibanj 2015. u 22:00

Napad na banke zbog švicaraca uz kamatne računice ispod profesionalnog minimuma.

Ministar financija Boris Lalovac još je jednom bankama priprijetio da uskoro kreće u izradu zakona o stambenom kreditiranju.

Pritom je sasuo i novi rafal optužbi, pokazujući da sve dublje uranja u populističku predizbornu retoriku. Ogorčen je, kaže, "šutnjom" banaka koje mu se (oko slučaja CHF kredita) "ne javljaju šest mjeseci" (?), a usput ih je prozvao da su "od početka krize izvukle 10 milijardi kuna dobiti, uvukle ljude u dužničko ropstvo…". U videorazgovoru za Jutarnji.hr poručio je da već u lipnju Vlada kreće u izradu novog, sveobuhvatnog zakona o stambenom kreditiranju. U saborskoj proceduri očekuje ga u rujnu, a njime će se "ići u korist potrošačima".

Puno će ih bolje zaštititi, ističe ministar te dodaje da će se u zakon ugraditi i rješenja koja danas donose sudovi vezano uz pitanja u kojima imamo neujednačenu sudsku praksu. On osobno kao dužnik s kreditom vezanim uz švicarski franak ne kani podići tužbu protiv banke iako je "poput mnogih, građanin koji živi od svoje plaće i svog rada, nema dionica". Umjesto tužbi, misli da je bolje ići na jedinstveno rješenje, a zakon o stambenom kreditiranu jedan je od puteva.

Dok je izraženija populistička retorika (i u pristupu problemu CHF kredita) očekivana, začuđuje dio ministrova odgovora na pitanje što o tom problemu kažu u Bruxellesu. Ističući da krediti vezani uz franak nigdje nisu takvo žarište kao u nas, rekao je da bankari moraju odgovoriti "zašto su npr. u Poljskoj kamatne stope na kredite skoro negativne, a kod istih banaka (grupa) u nas su tri, četiri ili pet posto". Ministar financija zadnja je osoba u državi koja bi trebala postaviti takvo pitanje.

To što je ono u njegovu slučaju u funkciji politički motiviranog javnog sukobljavanja koje će navijački poduprijeti "puk", a ne stvarnog propitivanja strukture kamatnih stopa, nije opravdanje za otklizavanje u huškački govor ispod profesionalnog minimuma. Po tom obrascu, nakon svake operacije državnog zaduživanja i od ministra financija moglo bi se tražiti da odgovori kako to da veliki investitori drugim zemljama danas posuđuju novac uz dva ili tri postotna boda manje kamate nego što ih mi moramo platiti. 

Komentirajte prvi

New Report

Close