Krediti će se slabo tražiti

Autor: Tomislav Vuić , 27. prosinac 2015. u 22:00

Konkurencija, za razliku od HPB-a, ima problem s kreditima u švicarskom franku.

Hrvatsko će bankarstvo u 2016. godini biti još uvijek više okupirano lokalnim izazovima nego globalnim problemima i promjenama s kojima se suočava bankarska industrija, pogotovo u poslovanju s građanima.

Konkurencija, koja za razliku od HPB-a ima problem s kreditima u švicarskom franku, bavit će se i iduće godine izračunima i efektima vezanim uz ove kredite, ne samo direktnim gubicima nego i odnosom njihovih vlasnika prema hrvatskom tržištu, pravnoj sigurnosti i ostalim posljedicama. Projicirani vrlo blagi rast domaćeg proizvoda vodit će do slabe ili relativno slabe potražnje za kreditima, nedostatni kamatni prihodi probat će se nadoknaditi na strani pasive, koliko tko uspije, rastom nekamatnih prihoda. Smanjivanje troškova će i dalje imati značajnu ulogu, kreditnim će se politikama pokušati omogućiti kakav takav rast – nažalost teško da će ga biti bez oporavka potražnje.

Lagani pozitivni trend će biti prisutan, ali neće biti dostatan za bitnije povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj. No, banke bez obzira na to ostaju značajan čimbenik gospodarstva.  Kad je riječ o tržišnim udjelima na našem bankarskom tržištu, osim rasta Hrvatske poštanske banke, neće se ništa značajnije dogoditi. Položaj banaka na globalnoj razini, pogotovo u retailu, slabit će zbog nove konkurencije koja brže odgovara na zahtjeve klijenata, posebno novih generacija.

Jednostavnost i dostupnost, a u isto vrijeme želja za što jeftinijom uslugom prvenstveno putem mobilnih telefona, činit će banke sve manje konkurentnima. To će se prvenstveno odražavati u dijelu poslovanja vezanom uz platni promet, a nova će konkurencija nagrizati banke i u segmentu kreditiranja kao i razumijevanja kreditnih rizika. Kartičarske kuće, kompanije specijalizirane za internetska plaćanja, institucije za elektronički novac, direktne pozajmice između korisnika pojedinih mreža – svi oni ulaze u bankarski posao.

Ozbiljnije i sve velike bankarske institucije pokušavaju odgovarati na ove izazove organiziranjem "hubova", osnivanjem malih kompanija koje se bave inovacijom i novim tehnologijama, ali je upitno kojom će brzinom i cijenom slijediti puno dinamičniju, elastičniju i troškovno bitno efikasniju konkurenciju. Bankarske institucije ne gledaju u dovoljnoj mjeri potrebe novih klijenata nego pokušavaju biti moderni, inovativni kroz oči tradicionalnih bankara što često nije dovoljno dobro. Sve ovo napisano više predstavlja bankarsku sadašnjost nego budućnost, pitanje je samo koliko je tko toga svjestan i o tome ima vremena razmišljati. 

Komentirajte prvi

New Report

Close